Odlazak Lucifera modernog doba
SK.eu - 29052017
izvor;
Tomislav Kresović
Po vokaciji bio je projektant ''novog doba'' i uticaja tehnologije na sisteme vladavine i kontrole društava. Po mnogo čemu Bžežinski je podsećao na junaka iz Orvelove beletristike zasnovane na državnoj kontroli uma putem medija i na dominaciji sile.
Rođen je u Varšavi 1928. godine, a obrazovao se u Kanadi i SAD. Po političkom opredeljenju bio je demokrata. Kao poljski građanin imao je averziju prema SSSR i Rusima. Zbignjev Bžežinski bio je savetnik za nacionalnu bezbednost u administraciji američkog predsednika Džimija Kartera od 1977. do 1981. godine i savetnik predsednika Lindona Džonsona od 1966. do 1968, ali je kao ekspert, član različitih odbora i organizacija i profesor na Univerzitetu Džons Hopkins ostao aktivan i uticajan do kraja života.
Bžežinski je još 1971. godine u svojoj studiji ''Tehnotronska era'' projektovao ''viziju'' dominacije informacija, kontrole društva i misli tehnološkim inovacijma, ali više od toga stvaranjem Novog svvetskog poretka koji će, po njegovim zamislima, obelodaniti Džordž Buš stariji početkom devedesetih godina. Nadahnjivao se ličnostima Trockog u suprotstavljanju Staljinu i Milovana Đilasa u sukobu sa Titoizmom.
Ostaće upamćen i po učešću u rušenju komunitskičkog poretka, pre svega, demontaže SSSR-a i tzv. ''realnog socijalizma'' i imperijalne podele sveta, sa dominacijom i hegemonijom SAD u ulozi ''svetskog policajca''. Taj svoj pogled na novu svetsku mapu geopolitičkih uticaja Bžežinski je napisao u knjizi ''Velika šahovska tabla'' početkom devedsetih godina prošlog veka. Glavna smernica ideologije Bžežinskog je američka kontrola svetske geopolitike i slamanje Rusije i Kine, kao novih konkurenata američke moći.
Posebno je oštricu usmeravao ka Rusiji, posebno kroz planove oduzimanja ruskog suvereniteta nad Sibirom. Kao ideolog ezoteričnog kruga svetske politike smatra se jednim od kreatora Tilateralne komisije ili ''Svetske vlade''. Uz pomoć Radija ''Glas Amerike'' i drugih medija podržavao je i hrabrio disidente iz istočne Evrope da se bore za ljudska prava, stvarajući na taj način mrežu američkog uticaja u istočnoj Evropi. Snažno je podržavao naoružavanje avganistanskih pobunjenika u odgovoru na invaziju sovjetskih snaga u Avganistanu, što je kasnije porodilo i ''Al Kaidu'', koja je postala nukleus današnjeg ISIL-a.
Više je bio geopolitički strateg nego diplomatski pragmata. Bžežinski je bio majstor ''teorija igara'' u međunarodnim odnosima. Polagao je veliku pažnju na uticaj CIA i NSA u kreiranju međunarodne politike, a posebno je podržavao političko-propagandni uticaj Si-en- ena i gobalnih mreža.
Poslednji politički stavovi Bžežinskog bili su protiv izbora Donalda Trampa za predsednka SAD. Nema sumnje da je doprineo očuvanju već trasirane međunarodne politike koju će teško uspeti da promeni novoizabrani predsednik SAD. Dok su ga neki u SAD zvali ''Sveti Zbig'', ostatak sveta će ga ipak pamtiti kao Lucifera modernog doba.
Srbi će ga zapamtiti kao tvrdog zagovornika vojne intervencije NATO na SRJ pod nazivom ''Milosrdni anđeo'', kao i pobornika da dođe do raspada SFRJ. Zbog svega što je učinio napaćenom čovečanstvu veliko je pitanje koliko će mu biti ''laka crna zemlja''.