{"id":1080,"date":"2013-01-30T09:34:03","date_gmt":"2013-01-30T08:34:03","guid":{"rendered":"http:\/\/37.251.99.59:5000\/?p=1080"},"modified":"2013-01-30T09:34:03","modified_gmt":"2013-01-30T08:34:03","slug":"manje-predstavnika-na-lokalnom-nivou","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=1080","title":{"rendered":"Manje predstavnika na lokalnom nivou"},"content":{"rendered":"
\n
<\/span> <\/span> Datum objave: 27.01.2013.\t Pi\u0161e: Paulina Arbutina <\/span><\/span><\/div>\n

<\/p>\n

Rezultati popisa stanovni\u0161tva 2011. godine, koliko god zna\u010dajni kao svojevrsno ogledalo procesa povratka tokom minulog desetlje\u0107a i pol, bitni su i kao mjerilo i indikator ostvarivanja prava srpske zajednice u Hrvatskoj u sljede\u0107ih osam godina.<\/p>\n

<\/p>\n

To \u0107e biti vidljivo ve\u0107 na lokalnim izborima 19. maja: u sljede\u0107a tri izborna ciklusa, prema popisu stanovni\u0161tva i novom izbornom zakonu, Srbi imaju pravo na zamjenika u izvr\u0161noj vlasti u 35 jedinica, \u0161to je \u010dak za 24 jedinice manje nego prije \u010detiri godine. U plusu su jedino tri nove op\u0107ine, u kojima \u0107e po posljednjem popisu imati pravo na zamjenika na\u010delnika.<\/p>\n

Po razmjernoj zastupljenosti u izvr\u0161noj vlasti u sljede\u0107em razdoblju, srpska \u0107e zajednica najlo\u0161ije pro\u0107i u Zadarskoj \u017eupaniji koja je, podsjetimo, 2009. i 2010. najvi\u0161e opstruirala uskla\u0111ivanje svojih statuta s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Iako u odnosu na popis iz 2001. Zadarska \u017eupanija bilje\u017ei lagani porast broja stanovnika srpske nacionalnosti, to nije bilo dovoljno da se dosegne za te specifi\u010dne povratni\u010dke krajeve visoko postavljena granica od pet posto zastupljenosti na regionalnom nivou, odnosno 15 posto na lokalnom nivou, \u010dime bi se ostvarilo pravo na zamjenika \u017eupana i, u pojedinim mjestima, pravo na zamjenika gradona\u010delnika i na\u010delnika. Tako su pripadnici srpske manjine u Zadarskoj \u017eupaniji izgubili pravo na zamjenika \u017eupana, zamjenika gradona\u010delnika Benkovca te zamjenike na\u010delnika u Pola\u010di, Zemuniku Donjem i Li\u0161anama Ostrovi\u010dkim.<\/p>\n

– Na nivou \u017eupanije izgubili smo pravo na zamjenika \u017eupana za samo 300 stanovnika, a za zamjenika gradona\u010delnika Benkovca nedostajalo nam je svega stotinu upisanih sunarodnjaka. U odnosu na 2001, u nekim sredinama imamo porast pripadnika srpske zajednice za gotovo 40 posto, no to nije bilo dovoljno da prije\u0111emo zadani prag \u2013 isti\u010de Veselko \u0106aki\u0107<\/strong> iz Zadarske \u017eupanije, ina\u010de zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalne manjine.<\/p>\n

– Gubitkom srpskih predstavnika u izvr\u0161noj vlasti ote\u017eat \u0107e se komunikacija na\u0161ih ljudi s vlastima, jer zamjenici predstavljaju vezu putem koje se moglo utjecati na dono\u0161enje raznih odluka, \u010dime se pomagalo zajednici i povratku \u2013 zaklju\u010duje \u0106aki\u0107.<\/p>\n

Gubitka mjesta bit \u0107e i u Karlova\u010dkoj \u017eupaniji, u Gradu Slunju i u op\u0107inama Barilovi\u0107, Lasinja i Rakovica. Zamjenik je zagarantiran u Pla\u0161kom, gdje Srbi sa 44,71 posto vi\u0161e nisu ve\u0107ina (1991. bilo ih je 94,37 posto).<\/p>\n

– Po popisu stanovni\u0161tva, na podru\u010dju Karlova\u010dke \u017eupanije broj Srba se smanjio za nekih 2.400, \u0161to odgovara realnom stanju na terenu. To je rezultat niskog nataliteta i, prije svega, ekonomskih migracija koje nismo uspjeli zaustaviti jer se ne primjenjuje Ustavni zakon, posebno u sferi zapo\u0161ljavanja \u2013 ka\u017ee Sini\u0161a Ljubojevi\u0107<\/strong>, predsjednik regionalne organizacije SDSS-a Karlova\u010dke \u017eupanije.<\/p>\n

Na osnovi rezultata popisa stanovni\u0161tva, mjesta u izvr\u0161noj vlasti izgubit \u0107e i Srbi u Bjelovarsko-bilogorskoj \u017eupaniji i to u Grubi\u0161nom Polju te op\u0107inama \u0110ulovac, Sira\u010d i Velika Pisanica, gdje su sada nezavisni zamjenici na\u010delnika. U Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dkoj \u017eupaniji srpskog zamjenika na\u010delnika gubi Op\u0107ina Sokolovac, a Rasinja zadr\u017eava pravo zamjenika na\u010delnika do sljede\u0107eg popisa. Svojevrsni debakl do\u017eivjela je srpska zajednica u Viroviti\u010dko-podravskoj \u017eupaniji, gdje je uspjela zadr\u017eati pravo na zamjenika \u017eupana, ali je izgubila mjesta zamjenika gradona\u010delnika u Slatini te zamjenika na\u010delnika u op\u0107inama Mikleu\u0161, Nova Bukovica, Suhopolje i Vo\u0107in. U Po\u017ee\u0161ko-slavonskoj \u017eupaniji Srbi \u0107e birati zamjenika gradona\u010delnika u Pakracu, ali ne i u obli\u017enjem Lipiku.<\/p>\n

U Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji srpska je zajednica zadr\u017eala pravo na u\u010de\u0161\u0107e u izvr\u0161noj vlasti u svim dosada\u0161njima op\u0107inama i gradovima \u2013 Glini i Hrvatskoj Kostajnici te Hrvatskoj Dubici, Majuru i Sunji. U Primorsko-goranskoj \u017eupaniji pravo na zamjenika u izvr\u0161noj vlasti zadr\u017eano je u Gradu Vrbovskom. Nepromijenjena situacija ostala je u Osje\u010dko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i \u0160ibensko-kninskoj \u017eupaniji.<\/p>\n

Sve u svemu, na sljede\u0107im lokalnim izborima srpska zajednica ima pravo na deset zamjenika \u017eupana, od aktualnih 16 zamjenika gradona\u010delnika broj se smanjuje na njih deset, dok u op\u0107inama umjesto na 32 ima pravo na 15 zamjenika na\u010delnika. U mjestima gdje pripadnici srpske manjine po popisu stanovni\u0161tva ne ostvaruje u\u010de\u0161\u0107e u izvr\u0161noj vlasti, sve su o\u010di uprte u Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, koji za izbore zamjenika propisuje uskla\u0111ivanje popisa stanovni\u0161tva i popisa bira\u010da.<\/p>\n

Me\u0111utim, u maju bi gra\u0111ane srpske nacionalnosti na bira\u010dkom mjestu dodatno mogla zaboljeti glava od broja listi\u0107a \u2013 \u0161est do sedam \u2013 koji \u0107e ih do\u010dekati: za izbor vije\u0107nika u regionalnim i lokalnim predstavni\u010dkim tijelima, izbor \u017eupana, odnosno gradona\u010delnika i na\u010delnika te njihove zamjenike i, na kraju, listi\u0107 s imenima potencijalnih europarlamentaraca. U toj gu\u017evi listi\u0107a i imena bit \u0107e prava mudrost dobro izabrati.<\/p>\n

    \n
  • <\/li>\n<\/ul>\n

    Slab povratak u velike gradove<\/strong><\/p>\n

    Osim na podru\u010dju koje je reintegrirano mirnim putem, dakle u Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji sa 27.824 i Osje\u010dko-baranjskoj \u017eupaniji sa 23.657 stanovnika srpske nacionalnosti, najve\u0107i broj Srba \u017eivi u Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji (21.002), Gradu Zagrebu (17.526), Primorsko-goranskoj (14.888), Karlova\u010dkoj (13.408), \u0160ibensko-kninskoj (11.518), Zadarskoj (8.184), Bjelovarsko-bilogorskoj (7.552) i Istarskoj \u017eupaniji (7. 206). U Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji \u017eivi svega 6.949 Srba.<\/p>\n

    Popis stanovni\u0161tva iz 2011. pokazuje da Srbi vi\u0161e nisu ve\u0107ina u Vojni\u0107u, gdje su 1991. u stanovni\u0161tvu participirali sa 89 posto. Pad broja srpskog stanovni\u0161tva zabilje\u017eili su gradovi poput Ogulina, Petrinje, Gline, Slatine, Daruvara, Gare\u0161nice, Oku\u010dana, pa op\u0107ine Vo\u0107in, Sira\u010d, \u0110ulovac, Orahovica\u2026<\/p>\n

    O\u010dekivano, broj Srba ve\u0107i je u povratni\u010dkim op\u0107inama Donji Lapac, Vrhovine, Udbina, Kistanje, Krnjak, Dvor i Vrginmost, ali i u Gra\u010dacu (porast sa 38,82 na 45,16 posto), gdje je 1991. srpskog stanovni\u0161tva bilo 96,76 posto. Porast broja Srba u ukupnom udjelu stanovni\u0161tva zabilje\u017een je i u gradovima Hrvatskoj Kostajnici, Obrovcu, Benkovcu i Kninu.<\/p>\n

    Popis stanovni\u0161tva ukazuje i na slab povratak Srba u velike gradove. Tako je u Karlovcu 2001. popisano 5.076, a deset godina kasnije 4. 460 Srba. U Rijeci je prije dvanaest godina \u017eivjelo 8.946, a prije dvije 8.446 Srba. U Sisku je po prvom poslijeratnom popisu zabilje\u017eeno 3.897, a po posljednjem popisu 3.071 osoba srpske nacionalnosti.<\/p>\n

    Najnoviji podaci govore da 23 jedinice lokalne samouprave koje broje vi\u0161e od 33 posto Srba u ukupnom udjelu stanovni\u0161tva imaju pravo na dvojezi\u010dnost, \u0161to je u nekima od njih uzburkalo javnost.<\/p>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Datum objave: 27.01.2013. Pi\u0161e: Paulina Arbutina Rezultati popisa stanovni\u0161tva 2011. godine, koliko god zna\u010dajni kao svojevrsno ogledalo procesa povratka tokom minulog desetlje\u0107a i pol, bitni su i kao mjerilo i indikator ostvarivanja prava srpske zajednice u Hrvatskoj u sljede\u0107ih osam godina.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1080"}],"collection":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1080"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1080\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1080"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1080"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1080"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}