{"id":17484,"date":"2017-10-29T09:24:44","date_gmt":"2017-10-29T08:24:44","guid":{"rendered":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=17484"},"modified":"2017-10-29T09:27:51","modified_gmt":"2017-10-29T08:27:51","slug":"dr-dusan-prorokovic-dele-lekcije-o-kosovu-i-rusiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=17484","title":{"rendered":"Dr Du\u0161an Prorokovi\u0107: Dele lekcije o Kosovu i Rusiji"},"content":{"rendered":"<p>SK.eu &#8211; 29. oktobar 2017.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #ff0000;\">PORUKAE HOJTA JIJA I HERTE MILER<\/span><\/strong><\/p>\n<p><strong>Centar za strate\u0161ke alternative: Sloboda se ne dobija &#8222;na par\u010de&#8220;, a pravda SE NE primenjuje selektivno<\/strong><\/p>\n<p><a class=\"verticalArticleImage cboxElement\" href=\"http:\/\/www.novosti.rs\/upload\/images\/2017a\/\/10\/28\/New%20directory\/22-tan.jpg\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.novosti.rs\/upload\/thumbs\/images\/2017a\/\/10\/28\/New%20directory\/22-tan_620x0.jpg\" alt=\" Brajan Hojt Ji tokom nedavnog boravka u Beogradu Foto Tanjug\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(Brajan Hojt Ji tokom nedavnog boravka u Beogradu Foto Tanjug)<\/p>\n<p>BEOGRAD su istog dana svojim posetama po\u010dastili Brajan Hojt Ji i Herta Miler. Jedan zamenik pomo\u0107nika ameri\u010dkog dr\u017eavnog sekretara i jedna knji\u017eevnica, dobitnica Nobelove nagrade 2009. godine. Da nisu javno istupali, nemogu\u0107e bi bilo dovesti ih u vezu. Ovako, Milerova je dopunila Jija i rekla sve ono \u0161to za njega nije bilo oportuno da ka\u017ee.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>Nastup ameri\u010dkog diplomate je bio standardan. SAD zahtevaju od Srbije da dozvoli &#8222;\u010dlanstvo Kosova u UN&#8220;, \u0161to \u0107e biti regulisano novim sporazumom, i da se \u0161to pre ispregovara poglavlje 31, pa da Srbija sledi EU u spoljnopoliti\u010dkom delovanju.<\/p>\n<p>U PREVODU: hitno da uvedemo sankcije Rusiji. I to su nam &#8222;uvijeno&#8220; govorili i mnogi drugi zvani\u010dnici SAD prethodnih godina. Pri\u010da o &#8222;obostrano prihvatljivom re\u0161enju za Kosovo&#8220; ili testiranje ideje o &#8222;podeli Kosova&#8220; Va\u0161ington puno ne interesuje. Previ\u0161e je investirano u konstruisanje balkanskog bezbednosnog (pot)kompleksa da bi se sada stalo. Isto kao \u0161to je previ\u0161e investirano u pokretanje sukoba sa Rusijom. U Va\u0161ingtonu je, kada se govori o Kremlju, skovana skra\u0107enica: maligni ruski uticaj. Sve &#8222;maligno&#8220; mora biti odstranjeno, a u Srbiji pogotovo.<\/p>\n<p>A za\u0161to, objasnila nam je Herta Miler: &#8222;Srbija je sama sebi nanela zlo i njeni gra\u0111ani moraju da \u017eive sa istinom da su sami sebi naneli patnju.&#8220; Jo\u0161 je i dodala kako je ponekad vojna intervencija ljudska i moralna pozicija, te da ko u devet godina vodi \u010detiri rata i ko tako pragmati\u010dno gradi groblja kao gradove, on se ne mo\u017ee sti\u0107i re\u010dima.<\/p>\n<p>IMALA je i deo o Putinovoj autokratiji. Najve\u0107e etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje u Evropi posle Drugog svetskog rata nije spominjala, kao ni stradanja srpskog stanovni\u0161tva na Balkanu epskih razmera. Za nju je sve crno-belo, bez kolora. Nema istorijskih konotacija, uzro\u010dno-posledi\u010dnih veza, \u0161ireg sagledavanja stvari i objektivnosti. Milo\u0161evi\u0107 je \u010cau\u0161esku! I Putin je \u010cau\u0161esku! Protiv takvih je sve dozvoljeno. Uklju\u010duju\u0107i i bombardovanje osiroma\u0161enim uranijumom.<\/p>\n<p>O\u010digledno, Herta Miler je ostala zarobljenik vremena o kom je najvi\u0161e pisala. Ona se proslavila opisima komunisti\u010dke diktature u Rumuniji. U romanima &#8222;\u017divotinja srca&#8220; i &#8222;Lisac je oduvek bio lovac&#8220; je mnogo potresnih scena, autobiografskih detalja i istinitih pri\u010da, kojima prikazuje koliko je te\u0161ko i opasno bilo \u017eiveti u Rumuniji svima koji su \u017eeleli slobodu i pravdu.<\/p>\n<p>ONA, me\u0111utim, izbegava da se osvrne i na to koliko danas u Rumuniji slobode i pravde ima. \u0160ta su promene donele? Za\u0161to su ne tako davno stotine hiljada gra\u0111ana Bukure\u0161ta iza\u0161le na demonstracije? Zbog \u010dega je blizu dva i po miliona ljudi pobeglo iz ove zemlje od 2008. godine? Tim stvarima se poslednjih godina bavi rumunska kinematografija. Poslednji u nizu je film Marjana Kri\u0161ana&#8220;Horizont&#8220;.<\/p>\n<p>Kod intelektualaca, borba za slobodu i pravdu je princip a ne politi\u010dko sredstvo! Rukovode\u0107i se principom, politi\u010dki anga\u017eovani intelektualci se moraju uvek ogla\u0161avati. Naravno, ne treba porediti \u010cau\u0161eskuovu strahovladu sa dana\u0161njim stanjem u Rumuniji. Ali se ne sme ni \u017emuriti na temeljno gu\u0161enje razli\u010ditih sloboda i hroni\u010dan nedostatak pravde u neoliberalnom poretku.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #000080;\">SLOBODA se ne mo\u017ee dobijati &#8222;na par\u010de&#8220;, a pravda primenjivati selektivno. U suprotnom, ukoliko javni anga\u017eman po\u010dinje na selektivnosti, tu nema principa, ve\u0107 intelektualac slu\u017ei samo kao politi\u010dko sredstvo. U ovom, konkretnom slu\u010daju, frau Miler je pristala da poslu\u017ei kao puko sredstvo u sprovo\u0111enju politike mister Jija. Obrazlo\u017eila nam je za\u0161to je neophodno da sledimo ameri\u010dka uputstva. Tako se udara istorijski pe\u010dat na ameri\u010dku verziju tuma\u010denja raspada Jugoslavije i bombardovanja 1999. godine. Nema preispitivanja, poku\u0161aja revizije zarad utvr\u0111ivanja istine, pa samim tim ni promene stanja. Sami prihvatamo da smo &#8222;genocidni&#8220;, isklju\u010divi krivci za sve \u0161to nam se desilo, jedini odgovorni za balkansku tragediju ne samo devedesetih, ve\u0107 i ranijih razdoblja, tokom HH veka. Zato Kosovo mora u\u0107i u UN, a Rusija biti izba\u010dena iz Srbije. I kraj pri\u010de.<\/span><\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>SK.eu &#8211; 29. oktobar 2017. PORUKAE HOJTA JIJA I HERTE MILER Centar za strate\u0161ke alternative: Sloboda se ne dobija &#8222;na par\u010de&#8220;, a pravda SE NE primenjuje selektivno &nbsp; (Brajan Hojt Ji tokom nedavnog boravka u Beogradu Foto Tanjug) BEOGRAD su istog dana svojim posetama po\u010dastili Brajan Hojt Ji i Herta Miler. Jedan zamenik pomo\u0107nika ameri\u010dkog [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17484"}],"collection":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17484"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17484\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17487,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17484\/revisions\/17487"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17484"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17484"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17484"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}