{"id":18857,"date":"2018-02-20T19:41:06","date_gmt":"2018-02-20T18:41:06","guid":{"rendered":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=18857"},"modified":"2018-02-20T19:57:29","modified_gmt":"2018-02-20T18:57:29","slug":"18857","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=18857","title":{"rendered":"\u0421\u0440\u0431\u0438  \u043e\u0434 \u0430\u0443\u0442\u043e\u0445\u0442\u043e\u043d\u043e\u0433 \u0438 \u043a\u043e\u043d\u0441\u0442\u0438\u0442\u0443\u0442\u0438\u0432\u043d\u043e\u0433 \u043d\u0430\u0440\u043e\u0434\u0430 \u0434\u043e \u043d\u0430\u0446\u0438\u043e\u043d\u0430\u043b\u043d\u0435 \u043c\u0430\u043d\u0458\u0438\u043d\u0435"},"content":{"rendered":"<div>Kako smo od konstitutivnog naroda , naroda\u00a0 utkanog\u00a0u istoriju Balkana i Evrope , dospjeli na raspece nove lazne istorije . . .<\/div>\n<div>Izlaganje generalnog sekretara Udruzenja Srba iz Hrvatske prof.Milojka Budimira , nek posluzi kao uvod . . .<\/div>\n<dl class=\"article-info muted\">\n<dd class=\"category-name\"><\/dd>\n<dd class=\"create\">\u00a0<time datetime=\"\u010detvrtak, 20 jul 2017\"><b>\u010detvrtak, 20 jul 2017 11:59<\/b><\/time><\/dd>\n<\/dl>\n<dl class=\"fields-container\"><\/dl>\n<div>\n<div><span class=\"easy_img_caption\"><a href=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/6\/milojko_budimir.jpg\"><img decoding=\"async\" class=\"potpis\" src=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/6\/smart_thumbs\/milojko_budimir_mala_medium350_210.jpg\" alt=\"prof. Milojko Budimir\" \/><\/a><\/span><\/div>\n<div><span class=\"easy_img_caption\"><span class=\"easy_img_caption_inner\">prof. Milojko Budimir<\/span><\/span><\/div>\n<div>Nakon pada Republike Srpske Krajine u avgustu 1995. godine do\u0161lo je do etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja sa prostora na kojima su Srbi vijekovima \u017eivjeli. O trinaestvjekovnom prisustvu Srba na tim prostorima osim pisanih izvora svjedo\u010di i bogata spomeni\u010dka ba\u0161tina.<\/div>\n<div>Po predanju, pored rijeke Krke propovijedao apostol Pavle, a ovdje je podignut manastir Svetog arhangela Mihaila. Narodno pam\u0107enje osnivanje manastira pripisuje Jeleni, sestri cara Du\u0161ana, udatoj za Mladena \u0160ubi\u0107a \u2013 Bribirskog (sredina XIV vijeka). U istom vijeku podignute su u Dalmaciji jo\u0161 dvije Nemanji\u0107ke zadu\u017ebine manastiri Krupa i Dragovi\u0107.<\/div>\n<div>Manastir Krupa u ovoj godini bilje\u017ei sedam vjekova od svog osnivanja (1317 \u2013 2017), \u0161to je potvrda vi\u0161evjekovnog prisustva Srba na tim prostorima.<\/div>\n<div><!--more--><\/div>\n<div><span class=\"easy_img_caption\"><a href=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/11\/Manastir_Krupa\/Manastir_Krupa_3.jpg\"><img decoding=\"async\" class=\"potpis\" src=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/11\/Manastir_Krupa\/smart_thumbs\/Manastir_Krupa_3_mala_medium350_210.jpg\" alt=\"Manastir Krupa\" \/><\/a><\/span><\/div>\n<div><span class=\"easy_img_caption\"><span class=\"easy_img_caption_inner\">Manastir Krupa<\/span><\/span>Kralj Ferdinand II je 15. novembra 1627. prostor Vojne krajine stavio pod posebnu vojno-upravnu oblast pod upravom Dvorskog ratnog savjeta u Gracu. Kraji\u0161nici se progla\u0161avaju slobodnim posjednicima zemlje, koji su pod\u010dinjeni jedino zakonskim kraljevima Ugarske, koji \u0107e im postavljati komadante i upravnike. Srpskoj zajednici, kao politi\u010dkom tijelu, priznata je kne\u017eevska samouprava. Kraji\u0161nicima se priznaje pravo otu\u0111ivanja, zalaganja i zavje\u0161tanja zemlje. Ovi statuti koji su utvr\u0111ivali pravni polo\u017eaj Kraji\u0161nika u Vara\u017edinskom generalatu primjenjivani su i u Karlova\u010dkom.<\/div>\n<div>Teritorij izme\u0111u Zadra, \u0160ibenika, Knina i manastira Krupe po dr\u017eavnoj pripadnosti bio je ni\u010dija zemlja. Po narodu koji je tu nastanjen, to je zemlja Morlaka \u2013 Srba. Iako je od po\u010detka XVI v. postavnjena kao obrambena linija, Boka Kotarska i Dalmacija se tek tokom tursko-mleta\u010dkog rata za Krit (Kandiju) 1645 \u2013 1669. oblikuju u vojnu granicu. Tih godina Morlaci \u0107e donijeti i svoj statut koji sadr\u017ei odredbe o njihovoj samoupravi u okviru Mleta\u010dke dr\u017eave.<\/div>\n<div>Od svih prostora koje su naseljavali, Srbi su se kao narod najte\u017ee odr\u017eali na mleta\u010dkom podru\u010dju. Uz sve smetnje, zahvaljuju\u0107i duhovnom bdijenju Pravoslavne crkve, srpstvo se ipak i tu uspjelo sa\u010duvati.<\/div>\n<div><a href=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/11\/seoba_srba.jpg\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/11\/smart_thumbs\/seoba_srba_mala_medium350_210.jpg\" alt=\"seoba srba\" \/><\/a><\/div>\n<div>Na samom po\u010detku Velikog rata izme\u0111u Turske i Austrije 1683. podigli su se Srbi Like protiv Turaka i potpuno ih prognali sa pojedinih podru\u010dja ove regije. Povodom poziva Leopolda I, upu\u0107enog 18. juna 1690. Srbima da se dignu na ustanak protiv Turaka, patrijarh Arsenije III \u010carnojevi\u0107 saziva u Beogradu crkveno-narodni sabor. Sabor priznaje Leopolda za kralja i pristaje na borbu protiv zajedni\u010dkog neprijatelja, ali tra\u017ei da dobiju prava koja su imali u Turskoj. Car prihvata srpske zahtjeve i preko Austrijske dvorske kancelarije je izdao prvu privilegiju 21. avgusta 1690. godine. Njome je srpski narod priznat kao posebna politi\u010dka cijelina, jedinstvena na cijelom prostoru pod vla\u0161\u0107u austrijskog cara. Nosilac srpskog jedinstva u Austrougarskoj i dalje ostaje Srpska pravoslavna crkva.<\/div>\n<div>Iako su u XVIII v. dospjeli u te\u0161ko stanje u samoj Krajini, a izvan nje jo\u0161 u gori status obespravljenih kmetova, Srbi su se odr\u017eali jer su pod okriljem Karlova\u010dke mitropolije sa\u010duvali svoje, kulturno, politi\u010dko i duhovno jedinstvo, a preko trgova\u010dko-zanatskog sloja ekonomski zna\u010daj.<\/div>\n<div>U Pla\u0161\u0107anskoj i Pakra\u010dkoj eparhiji te u Dalmaciji bilo je krajem XVIII v. oko 265.000 pravoslavnih Srba. Mirom izme\u0111u Francuske i Austrije 1797. prestaje postojati Mleta\u010dka Republika, a Dalmacija sa Venecijom, Istrom i Bokom postaje austrijska. Od 1805. Dalmacija je pod francuskom krunom. Poslije austrijsko-francuskog rata 1809. formirane su ilirske provincije u sastavu Francuske imperije. Tada se i Dalmatinska eparhija prisajedinjuje Karlova\u010dkoj mitropoliji. Poslije povla\u010denja Francuske 1815. Austrija je podr\u017eala unija\u0107enje Srba koje je provodio dalmatinski episkop Venedikt Kraljevi\u0107.<\/div>\n<div>Krajina je razvojni\u010dena 1881. godine. Bilo je ideja o osnivanju posebnog kraji\u0161kog sabora, ali je na kraju odlu\u010deno da Kraji\u0161nici sa svojim predstavnicima osna\u017ee sabore u Zagrebu i Sremskim Karlovcima. Od prve sjednice Dalmatinskog sabora 1861. Srbi imaju u njemu predstavnike i djeluju kroz klubove Narodne i Autonoma\u0161ke stranke. God. 1880. osnivaju Srpsku narodnu stranku.<\/div>\n<div><\/div>\n<div><span class=\"easy_img_caption\"><img decoding=\"async\" class=\"nosmartresize potpis\" src=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/11\/sremski-karlovci.jpg\" alt=\"Zgrada Patrijar\u0161ije i Saborni hram Svetog Nikole u Sremskim Karlovcima\" \/><\/span><\/div>\n<div><span class=\"easy_img_caption\"><span class=\"easy_img_caption_inner\">Zgrada Patrijar\u0161ije i Saborni hram Svetog Nikole u Sremskim Karlovcima<\/span><\/span>Uvi\u0111aju\u0107i dvoli\u010dnost u hrvatskoj politici, Srbi Dalmacije predvo\u0107eni Nikodimom Mila\u0161em i Savom Bjelanovi\u0107em, kroz Srpsku stranku i kroz \u201eSrpski glas\u201c zahtjevaju iskrenu saradnju sa Hrvatima na temelju \u010distih odnosa i utvr\u0111ivanja \u0161ta je \u010dije.<\/div>\n<div>Odrediv\u0161i na samom po\u010detku Prvog svjetskog rata jugoslovenski program za cilj, Srpska vlada i Jugoslovenski odbor koga su mahom \u010dinili Hrvati, a koji je osnovan 30. aprila 1915. u Parizu, donijeli su na Krfu 27. jula 1917. Deklaraciju kojom je odre\u0111eno da se budu\u0107a dr\u017eava zove Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Odre\u0111eno je, tako\u0161e da bude ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija u kojoj \u0107e biti ravnopravna sva tri naroda, njihovi amblemi, pisma i vjere. Raspadom austro-ugarske vlasti nakon proboja Solunskog fronta, na ju\u017enoslovenskom dijelu Monarhije stvaraju se narodna vije\u0107a, a me\u0107u njima i Narodno vije\u0107e Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu, a koji predstavljaju novonastalu dr\u017eavu. Oni \u0107e tra\u017eiti od Srbije i saveznika da se ujedine sa njom i Crnom Gorom. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca progla\u0161eno je 1. decembra 1918. godine.<\/div>\n<div><span class=\"easy_img_caption\"><img decoding=\"async\" class=\"nosmartresize potpis\" src=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/11\/Kralj_Aleksandar_Proglas_Kraljevina_Jugoslavija.jpg\" alt=\"Progla\u0161enje Kraljevine Jugoslavija\" \/><\/span><\/div>\n<div><span class=\"easy_img_caption\"><span class=\"easy_img_caption_inner\">Progla\u0161enje Kraljevine Jugoslavija<\/span><\/span>Vidovdanski ustav iz 1921. definisao je Kraljevinu SHS kao parlamentarnu monarhiju i podijelio je na oblasti. Dono\u0161enje ovog ustava kod Hrvata izazvalo je revizionizam i otvaranje hrvatskog pitanja. U isto vrijeme komunisti su zastupali tezu o potrebi ru\u0161enja Kraljevine i o razli\u010ditosti jugoslavenskih naroda. Njihova teza je bila da je srpski narod prema drugima ugnjeta\u010dki i hegemonisti\u010dki. Kraljevina SHS je 3. oktobra 1929. preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Dotada\u0161nja podjela na oblasti se ukida, a uspostavljaju se banovine.<\/div>\n<div>Sporazumom Cvetkovi\u0107 \u2013 Ma\u010dek avgusta 1939. stvorena je Banovina Hrvatska. Opseg banovine nije bio do kraja definisan, a do kraja nije bio doveden ni postupak legalizacije jer nikada nije potvr\u0111ena od nadle\u017enog Narodnog predstavni\u0161tva. Srpski kulturni klub je srpskim i ostalim federalistima pretpostavio zaokru\u017eenje srpskih zemalja u Jugoslaviji ili van nje. Tada nastaje ideja o izdvajanju Krajine. Osnovano je i dru\u0161tvo \u201eKrajina\u201c, koje je imalo za cilj stvaranje istoimene pokrajine, a legalizovano je u banskoj upravi u Zagrebu 16. februara 1939. godine.<\/div>\n<div><span class=\"easy_img_caption\"><a href=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/9\/Logor_Jasenovac.jpg\"><img decoding=\"async\" class=\"potpis\" src=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/9\/smart_thumbs\/Logor_Jasenovac_mala_medium350_210.jpg\" alt=\"Logor Jasenovac je bio najve\u0107i koncentracioni logor u NDH na prostoru okupirane Jugoslavije\" \/><\/a><\/span><\/div>\n<div><span class=\"easy_img_caption\"><span class=\"easy_img_caption_inner\">Logor Jasenovac je bio najve\u0107i koncentracioni logor u NDH na prostoru okupirane Jugoslavije<\/span><\/span>Na dan ulaska Nijemaca u Zagreb, 10. aprila 1941, prije nego li je Jugoslavija kapitulirala, progla\u0161ena je Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska. Ma\u010dek je predao vlast Anti Paveli\u0107u. Srbi su stavljeni van zakona i po\u010deo je nevi\u0111en teror i zatiranje svega srpskog. Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska je od 1941 \u2013 1945. ubila na izuzetno okrutan na\u010din preko milion Srba.<\/div>\n<div>Srpski narod je na podru\u010dju Jugoslavije bio nosilac otpora okupatoru i kvinsli\u0161kim re\u017eimima kroz dva pokreta: \u010detni\u010dki pokret Jugoslovenske vojske u otad\u017ebini i partizanski komunisti\u010dki pokret. Ova dva pokreta su imala razli\u010ditu ideolo\u0161ku podlogu, ciljeve, gledanje na ure\u0111enje oslobo\u0111ene otad\u017ebine, pa i razli\u010ditu taktiku otpora. Ove razlike dovele su ih do otvorenog oru\u017eanog sukoba. Iako je \u010detni\u010dko-rojalisti\u010dki pravac potisnut sa istorijske pozornice, osta\u0107e zapam\u0107ena zasluga pojedinih \u010detni\u010dkih komadanata poput Mom\u010dila \u0110uji\u0107a u za\u0161titi srpskog naroda od hrvatskog pogroma.<\/div>\n<div><span class=\"easy_img_caption\"><a href=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/11\/Maspok.jpg\"><img decoding=\"async\" class=\"potpis\" src=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/11\/smart_thumbs\/Maspok_mala_medium350_210.jpg\" alt=\"Maspok\" \/><\/a><\/span><\/div>\n<div><span class=\"easy_img_caption\"><span class=\"easy_img_caption_inner\">Maspok<\/span><\/span>U ratu zapo\u010deto institucionisanje federalisti\u010dkog i republikanskog ure\u0111enja budu\u0107e Jugoslavije zavr\u0161i\u0107e dono\u0161enjem prvog ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije 31. januara 1946. godine. Njime su odre\u0111ene republike, ali nikada nisu pravno regulisane njihove granice. Na\u010din na koji su komunisti odre\u0111ivali granice pokazuje slu\u010daj Vukovara. Komunisti su ga, uz Baranju, priklju\u010dili Hrvatskoj iako joj nikada nije pripadao.<\/div>\n<div>Poslije sti\u0161avanja Maspok-a (1971.) prigu\u0161ena je jedina preostala srpska nacionalna institucija u Hrvatskoj \u201eProsvjeta\u201c, a u Jugoslaviji su uspostavljeni (Ustavom iz 1974.) konfederalni odnosi. Na sve agresivniji hrvatski \u0161ovinizam srpski narod je 1989. odgovorio osnivanjem Srpskog kulturnog dru\u0161tva \u201eZora\u201c u Kistanjama kod Knina i zbijanjem redova oko nacionalnih simbola i mitova. Hrvatska vlast je odgovorila hap\u0161enjem.<\/div>\n<div><span class=\"easy_img_caption\"><a href=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/5\/jovan_raskovic_segestin.jpg\"><img decoding=\"async\" class=\"potpis\" src=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/5\/smart_thumbs\/jovan_raskovic_segestin_mala_medium350_210.jpg\" alt=\"dr Jovan Ra\u0161kovi\u0107 u \u0160egestinu 1991. godine\" \/><\/a><\/span><\/div>\n<div><span class=\"easy_img_caption\"><span class=\"easy_img_caption_inner\">dr Jovan Ra\u0161kovi\u0107 u \u0160egestinu 1991. godine<\/span><\/span>Nukleus oko koga \u0107e srpski narod u Hrvatskoj artikulisati svoj politi\u010dki program ponudila je Srpska demokratska stranka. Stranka je osnovana 17. februara 1990. u Kninu, a za predsjednika je izabran akademik Jovan Ra\u0161kovi\u0107. I li\u010dnost lidera doprinjela je da se karakter Stranke potisne i da ona postane pokret Srba, naro\u010dito nakon izborne pobjede HDZ-a maja 1990. godine. Dogovor komunista i klero-nacionalista te oprobani prava\u0161ki metod izazivanja i kori\u0161tenja agresivnih strasti ulice u politi\u010dke svrhe donio je HDZ-u izbornu pobjedu.<\/div>\n<div>Srpski sabor u Srbu 25. jula 1990. donosi Deklaraciju o autonomiji Srba u Hrvatskoj i odluku o plebiscitu kojim \u0107e cjelokupni srpski narod sa podru\u010dja avnojevske Hrvatske potvrditi ili odbiti autonomiju. Poku\u0161aj hrvatske policije da silom sprije\u010di plebiscit i srpski otpor 17. avgusta 1990. bio je po\u010detak oru\u017eane borbe Srba za opstanak, na svojim etni\u010dkim prostorima. Avgustovski plebiscit potvrdio je volju Srba za autonomiju.<\/div>\n<div><a href=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/4\/RSK_tabla.jpg\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/4\/smart_thumbs\/RSK_tabla_mala_medium350_210.jpg\" alt=\"krajina\" \/><\/a><\/div>\n<div>Hrvatski sabor je 25. decembra 1990. usvajaju\u0107i Ustav Republike Hrvatske oduzeo Srbima suverenitet i proglasio Hrvatsku nacionalnom dr\u017eavom hrvatskog naroda. Na odluku Hrvatske od 21. februara 1991. da u njoj ne va\u017ee savezni, jugoslovenski zakoni, op\u0161tine Srpske Autonomne Oblasti Krajine donijele su odluku o izdvajanju iz Republike Hrvatske.<\/div>\n<div>Ustavotvorna skup\u0161tina je u Kninu 19. decembra 1991. usvojila Ustav i proglasila Republiku Srpsku Krajinu. RSK kao dr\u017eava, stvorena je u slo\u017eenim uslovima razbijanja SFRJ, secesije Hrvatske i neposrednog ugro\u017eavanja nacionalnih prava i egzistencijalnih interesa srpskoga naroda.<\/div>\n<div><a href=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/7\/oluja_2.jpg\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/banija.rs\/images\/slike\/7\/smart_thumbs\/oluja_2_mala_medium350_210.jpg\" alt=\"Oluja\" \/><\/a><\/div>\n<div>Srbi kao suveren narod na prostoru avnojevske Hrvatske imali su svoje istorijsko utemeljenje u Vojnoj Krajini, u kojoj su vjekovima imali nacionalna, vjerska, politi\u010dka i druga prava. Izlo\u017eena argumentacija nedvojbeno ukazuje da Srbi na prostoru Krajine nisu mogli biti agresori jer je to teritorija na kojoj su \u017eivjeli kao autohton, suveren i konstitutivan narod sa dugom istorijskom tradicijom. Bogata spomeni\u010dka ba\u0161tina to nedvojbeno potvr\u0111uje.<\/div>\n<div>Na\u017ealost, me\u0111unarodna zajednica sa Vatikanom i SAD na \u010delu pru\u017eili su podr\u0161ku Hrvatskoj u ratu protiv Krajine. Interesi mo\u0107nih bili su ja\u010di od \u010dinjenica koje su ukazivale suprotno. Srbi su na vlastitoj zemlji progla\u0161eni za agresore i teroriste i bez obzira \u0161to je RSK bila pod za\u0161titom Ujedinjenih naroda tokom 1995. uslijedile su zavr\u0161ne operacije \u201cBljesak\u201d i \u201cOluja\u201d u kojima je ubijeno oko 2.500 Srba, a prognano vi\u0161e od 250.000. Na taj na\u010din ukupan broj Srba na teritoriji dana\u0161nje Republike Hrvatske, u odnosu na njihov broj od 1990, smanjio se za vi\u0161e od dvije tre\u0107ine.<\/div>\n<div><\/div>\n<div><em>Generalni sekretar\u00a0Udru\u017eenja Srba iz Hrvatske<\/em><\/div>\n<div><em>Milojko Budimir, prof<\/em><\/div>\n<\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako smo od konstitutivnog naroda , naroda\u00a0 utkanog\u00a0u istoriju Balkana i Evrope , dospjeli na raspece nove lazne istorije . . . Izlaganje generalnog sekretara Udruzenja Srba iz Hrvatske prof.Milojka Budimira , nek posluzi kao uvod . . . \u00a0\u010detvrtak, 20 jul 2017 11:59 prof. Milojko Budimir Nakon pada Republike Srpske Krajine u avgustu 1995. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18857"}],"collection":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18857"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18857\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18895,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18857\/revisions\/18895"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18857"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18857"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18857"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}