<\/p>\n
Dvadesetprvog septembra 1991. godine pripadnici Ministarstva unutra\u0161njih poslova i Zbora narodne garde Republike Hrvatske u Karlovcu, ispred mosta na rijeci Korani, zaustavili su dva vojna kamina u kojima su se, iz kasarne „Meku\u0161je“ u kasarnu „Logori\u0161te“, prevozili pripadnici aktivnog i rezeravnog sastava JNA, koji su, nakon pregovora i obe\u0107anja hrvatske strane da \u0107e biti pu\u0161teni, odlo\u017eili oru\u017eje. \u00a0Odmah po predaji, jedna grupa zarobljenika, uglavnom aktivnih pripadnika JNA, odve\u017eena je u prostorije policije, a druga grupa, od 17 vojnika srpske nacionalnosti, uglavnom rezervista iz korduna\u0161kog sela Krnjak, sprovo\u0111ena je pje\u0161ice preko Koranskog mosta. \u010cim su stupili na most, pojavila su se uniformisana lica sa fantomkama na glavama i po\u010deli „krvavi pir“ nad njima: trinaestorica su likvidirana, nekoliko klanjem u le\u017ee\u0107em polo\u017eaju, a ve\u0107ina hitcima iz automatskog oru\u017eja u stoje\u0107em polo\u017eaju; a od \u010detvorice pre\u017eivjelih, trojica su se, me\u0111u njima i jedan sa te\u0161kim povredama, spasili skokom sa mosta, a \u010detvrti se u toku no\u0107i, tako\u0111e sa te\u0161kim povredama, iskobeljao ispod mrtvih saboraca.<\/p>\n
Za ovaj zlo\u010din, pod pritiskom me\u0111unarodne zajednice, Okru\u017eno tu\u017eila\u0161tvo u Karlovcu, u maju 1992. godine, podiglo je optu\u017enicu protiv Mihajla Hrastova, ina\u010de pripadnika „posebne jedinice policije Policijske uprave Karlovac“, zbog krivi\u010dnog djela protiv \u010dovje\u010dnosti i me\u0111unarodnog prava – protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. \u017dupanijski sud u Karlovcu je do sada tri puta (1993., 2002., i 2007., godine), optu\u017eenog Hrastova osloba\u0111ao optu\u017ebe „zbog postupanja u nu\u017enoj odbrani“.<\/p>\n
Vrhovni sud Hrvatske (VSH) ukidao je prve dvije osloba\u0111aju\u0107e presude (1994. i 2004.) i predmet vra\u0107ao na ponovno su\u0111enje istom sudu, dok je, nakon tre\u0107e osloba\u0111aju\u0107e presude, odlu\u010duju\u0107i po \u017ealbi \u017dupanijskog dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva u Karlovcu, odlu\u010dio da sam odr\u017ei glavni pretres, na koji je, pored optu\u017eenog, pozvao vje\u0161take i nekolicinu svjedoka.<\/p>\n
Za razliku od predhodna dva puta VSH je, u maju ove godine, tre\u0107u osloba\u0111aju\u0107u presudu ukinuo i preina\u010dio tako \u0161to je opt. Hrastova proglasio krivim zbog krivi\u010dnog djela protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja i osudio ga na 8 godina zatvora, iako je za ovo djelo propisan minimum od deset godina zatvora. A po\u0161to mu je izre\u010dena kazna du\u017ea od 5 godina, odmah mu je posebnim rje\u0161enjem odre\u0111en i pritvor, iako se do tada svo vrijeme branio sa slobode. Protiv ove nepravosna\u017ene presude i tu\u017eila\u0161tvo i odbrana ulo\u017eili su \u017ealbe, o kojima \u0107e odlu\u010divati tako\u0111e VSH u drugom sastavu.<\/p>\n
Od „priznanja“ da je sam likvidirao 13-toricu pripadnika JNA, Hrastov je nepredovao u slu\u017ebi i dobijao prizananja: 1995. godine povodom Dana dr\u017eavnosti „za juna\u010dki \u010din u ratu“ odlikovao ga je tada\u0161nji Vrhovni komandanat oru\u017eanih snaga i predsjednik RH Franjo Tu\u0111man; 1996. godine Karlova\u010dka \u017eupanija, na \u010dijem podru\u010dju se i desio ovaj zlo\u010din, dodijelila mu je „posebno prizanje kao jednom od \u0161estorice zaslu\u017enih gra\u0111ana“.<\/p>\n
S obzirom da je optu\u017eeni Hrastov za ve\u0107inu Kkarlov\u010dana, a i \u0161ire, jedan od heroja „domovisnkog rata“ osu\u0111uju\u0107a presuda VSH, iako nepravosna\u017ena, prili\u010dno je \u0161okirala hrvatsku javnost, a posebno 22 udr\u017eenja proistekla iz „domovinskog rata“, koja su u zajedni\u010dkom saop\u0161tenju izrazili ogor\u010denje i revolt uz ocijenu da „takvu presudu mo\u017ee donijeti samo sud koji podlegao politi\u010dkim pritiscima“.
Pre\u017eivjeli rezervisti i ro\u0111aci mu\u010dki likvidiranih pripadnika JNA, a vjerujemo i istinski borci za ljudska prava, o\u010dekuju da drugostepeno vije\u0107e VSH preina\u010di prvostepenu presudu u odluci o kazni tako \u0161to \u0107e optu\u017eenom Hrastovu izre\u0107i stro\u017eiju kaznu, koja bi bar donekle bila adekvatna te\u017eini po\u010dinjenoog djela.<\/p>\n
Tako\u0111e se o\u010dekuje i da nadle\u017eno odvjetni\u0161tvo (tu\u017eila\u0161tvo) u Hrvatskoj, i prije pravosna\u017enosti ove presude, pored optu\u017eenog Hrastova, kona\u010dno pro\u0161iri optu\u017ebu i na ostale izvr\u0161ioce ali i na naredbodavce ovog jednog od prvih ratnih zlo\u010dina u posljednjem ratu nad pripadnicima JNA, u to vrijeme jedine legitimne i regularne vojske u dr\u017eavi SFRJ, u \u010dijem sastavu je formalno-pravno jo\u0161 uvijek bila i Hrvatska.<\/p>\n
Bez obzira kada \u0107e i kakvu odluku donijeti drugostepeno vije\u0107e VSH, ovaj proces \u0107e ostati zapam\u0107en u sudskoj praksi u regionu (i \u0161ire) kao apsolutni rekorder po du\u017eini aktivnog trajanja jednog krivi\u010dnog sudskog postupka (preko 18 godina), iako jo\u0161 nije okon\u010dan, a i ne zna se kada \u0107e.<\/p>\n
I ovo maratonsko i u ve\u0107em djelu farsi\u010dno su\u0111enje pokazuje da hrvatska dr\u017eava jo\u0161 nije spremna da se suo\u010di sa tamnijom stranom svoje nedavne pro\u0161losti, a to ne doprinosi ni utvr\u0111ivanju istine ni pomirenju, a ponajmanje pravdi za \u017ertve.<\/p>\n
Beograd, 20.09.2009.<\/p>\n
PREDSJEDNIK
Savo \u0160trbac
Veritas, 21.09.2009<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dvadesetprvog septembra 1991. godine pripadnici Ministarstva unutra\u0161njih poslova i Zbora narodne garde Republike Hrvatske u Karlovcu, ispred mosta na rijeci Korani, zaustavili su dva vojna kamina u kojima su se, iz kasarne „Meku\u0161je“ u kasarnu „Logori\u0161te“, prevozili pripadnici aktivnog i rezeravnog sastava JNA, koji su, nakon pregovora i obe\u0107anja hrvatske strane da \u0107e biti pu\u0161teni, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/232"}],"collection":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=232"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/232\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=232"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=232"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=232"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}