{"id":4589,"date":"2015-03-27T08:22:18","date_gmt":"2015-03-27T07:22:18","guid":{"rendered":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=4589"},"modified":"2015-03-27T08:22:39","modified_gmt":"2015-03-27T07:22:39","slug":"dan-kada-nas-je-napustio-branko-copic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=4589","title":{"rendered":"Dan kada nas je napustio Branko \u0106opi\u0107"},"content":{"rendered":"

Tanjug – 26.03.2015 <\/span><\/p>\n

\"\"<\/div>\n
<\/div>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

BEOGRAD – Jedan od najpopularnijih srpskih i jugoslovenskih pisaca Branko \u0106opi\u0107 napustio je ovaj svet skokom sa Brankovog mosta u Beogradu na dana\u0161nji dan 1984. godine.
\n
\nAutor je izuzetne popularnosti, neobi\u010dno plodan sa, za doma\u0107e prilike, neverovatnim tira\u017eima. Pritom, njegova dela su prevedena i objavljena na vi\u0161e od 30 jezika \u0161irom sveta.<\/p>\n

Prvu knji\u017eevnu nagradu je dobio 1938. od Akademije sedam umetnosti za kratku pri\u010du, zatim Raki\u0107evu nagradu idu\u0107e godine, potom nagradu Srpske kraljevske akademije 1940. godine.<\/p>\n

Njego\u0161evu nagradu dobio je 1972. za antologijsku zbirku pripovedaka „Ba\u0161ta sljezove boje“. \u0106opi\u0107 je tu knjigu objavio 1970. godine. Dobitnik je i Nagrade AVNOJ-a, a NIN-ovu nagradu za najbolji roman dobio je 1958. godine za delo „Ne tuguj, bronzana stra\u017eo“. Od 1968.godine bio je \u010dlan SANU.<\/p>\n

Ro\u0111en je 1. januara 1915. u Ha\u0161anima kod Bosanske Krupe, danas Federacija BiH.<\/p>\n

„Ro\u0111en sam po\u010detkom Prvog svetskog rata. U to isto vreme moj otac, kao vojnik austrougarske armije, borio se negde na frontu u Karpatima, a moj stric Nid\u017eo, srpski dobrovoljac, borio se u srpskoj vojsci protiv austrougarskih zavojeva\u010da. Tako su se dva brata, nalaze\u0107i se u dve zara\u0107ene vojske, borili ustvari jedan pored drugoga. Tek po\u0161to se rat zavr\u0161io, moj otac i stric Nid\u017eo na\u0111o\u0161e se ponovo zajedno, u istoj ku\u0107i. Od njih sam dobio svoje prve igra\u010dke, mesingane pu\u0161\u010dane \u010daure i \u010duo prve ratne pri\u010de“, opisivao je \u0106opi\u0107 atmosferu svog detinjstva.<\/p>\n

Ni\u017eu gimnaziju je zavr\u0161io u Biha\u0107u, a u\u010diteljsku \u0161kolu je poha\u0111ao u Sarajevu, Banjaluci i Karlovcu. Filosofiju i pedagogiju dipomirao je u Beogradu 1940. godine.<\/p>\n

Postoji lokalno predanje, prema kojem je on, navodno, bio prvo dete u njegovom kraju koje je ime dobilo po pesniku Branku Radi\u010devi\u0107u.<\/p>\n

Tih 40-tih objavljivao je kratke pri\u010de u „Politici“, dok ga je napad na Jugoslaviju 1941. godine zatekao je na odslu\u017eenju vojnog roka u Mariboru, da bi se ubrzo potom u rodnoj Krajini u leto te 1941. priklju\u010dio ustanicima partizanima.<\/p>\n

Relativno brzo postao je politi\u010dki komesar, u isto vreme i dopisnik partizanskih listova banjalu\u010dkog „Glasa“ i „Borbe“. Tako\u0111e, pisao je ske\u010deve i pozori\u0161ne predstave.<\/p>\n

U Beogradu je posle rata bio glavni urednik lista „Pionir“, a potom i profesionalni pisac.<\/p>\n

„Pisanje za decu za mene je najlep\u0161i posao, najprijatnija zabava i najbolji odmor. Kad zavr\u0161im jednu knjigu za decu, ja se ose\u0107am tako veseo i raspolo\u017een kao da se vra\u0107am sa neke velike majske sve\u010danosti“, govorio je on.<\/p>\n

O\u010digledno, pisanjem bajkovitih pri\u010da o detinjstvu i ratu branio je i samog sebe od stvarnosti u kojoj mu je bivalo sve tesnije i tamnije.<\/p>\n

Pro\u0161le godine u aprilu mesecu osnovana je Fondacija „Ba\u0161ta sljezove boje“ koja za cilj ima obnovu ku\u0107e poznatog knji\u017eevnika u njegovom rodnom gradu, pa su tim povodom organizovane predstave, kao i donatorsko ve\u010de u cilju prikupljanja sredstava za realizaciju tog projekta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tanjug – 26.03.2015                 BEOGRAD – Jedan od najpopularnijih srpskih i jugoslovenskih pisaca Branko \u0106opi\u0107 napustio je ovaj svet skokom sa Brankovog mosta u Beogradu na dana\u0161nji dan 1984. godine.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4589"}],"collection":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4589"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4589\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4591,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4589\/revisions\/4591"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4589"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4589"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4589"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}