{"id":53,"date":"2009-05-12T09:16:06","date_gmt":"2009-05-12T07:16:06","guid":{"rendered":"http:\/\/37.251.99.59:5000\/?p=53"},"modified":"2009-05-12T09:16:06","modified_gmt":"2009-05-12T07:16:06","slug":"zloin-iz-ista-mira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=53","title":{"rendered":"Zlo\u010din iz \u010dista mira"},"content":{"rendered":"<p>Danas na godi\u0161njicu stradanja 1.500 Srba, mahom sa Korduna, na spomen-obele\u017eju na glinskom groblju bi\u0107e odr\u017ean parastos nevinim \u017ertvama <\/p>\n<p>Glina: Nacionalne podele po\u010dele su tridesetih godina pro\u0161log veka (Foto \u0110. \u0110uki\u0107) Glina \u2013 Glina je veoma uo\u010dljivo mesto na mapi srpskih stradanja u Drugom svetskom ratu. Ve\u0107 1941. godine ovde su se dogodila dva velika pogroma nad srpskim stanovni\u0161tvom. U javnosti se vi\u0161e zna za pokolj u hramu Srpske pravoslavne crkve, kada je na neshvatljiv na\u010din likvidirano oko 1.500 Srba, mahom sa Korduna, pod izgovorom da \u0107e biti \u201esamo\u201d prekr\u0161teni. Me\u0111utim, u senci ovog doga\u0111aja ostao je majski pogrom iste godine, kada su u ovom banijskom gradi\u0107u pobijeni svi Srbi od 16 do 60 godina. Tek pedesetak je izbeglo smrt pukom slu\u010dajno\u0161\u0107u. Danas, na godi\u0161njicu ovog stradanja, na spomen-obele\u017eju na glinskom groblju bi\u0107e odr\u017ean parastos nevinim \u017ertvama.<br \/> <!--more--> <br \/>Uo\u010di Drugog svetskog rata Glina je bila sedi\u0161te i administrativni centar kotara. U samoj varo\u0161ici ne\u0161to vi\u0161e od polovine stanovni\u0161tva \u010dinili su Hrvati, a ostali su bili Srbi. U celom kotaru dve tre\u0107ine \u017eitelja \u010dinili su Srbi. I dok su okolna sela bila prakti\u010dno etni\u010dki \u010dista, odnosno ili srpska ili hrvatska, Glina nije podeljena u nacionalne kvartove. Gra\u0111ani su isprepleteni kom\u0161ijskim, bra\u010dnim, kumovskim i drugim vezama.<\/p>\n<p>Nacionalne podele po\u010dele su tridesetih godina pro\u0161log veka, kada je advokat Mirko Puk u varo\u0161ici okupio 20 do 30 \u201efrankovaca\u201d i \u201eprava\u0161a\u201d i osnovao nacionalisti\u010dku prousta\u0161ku grupu. Puk je u osnivanju NDH bio blizak saradnik Slavka Kvaternika, usta\u0161kog ideologa, a postao je i ministar pravosu\u0111a i pisac zakona usta\u0161ke dr\u017eave.<\/p>\n<p>Puk se smatra glavnim inicijatorom majske likvidacije Srba. U knjizi Slavka Gold\u0161tajna \u201e1941. godina koja se vra\u0107a\u201d autor navodi da su po\u010detkom maja, najpre u Zagrebu, a onda u Glini, po\u010deli dogovori oko akcije. Postoje svedo\u010denja da je na sastanku u Usta\u0161kom stanu, komandi koja je nalazila u centru grada pored hotela \u201eKasina\u201d dogovoreno da se popi\u0161u svi glinski Srbi od 16 do 60 godina, pa su se neki zapitali \u201e\u010demu popisi kad ih treba likvidirati sve\u201d. Ubrzo su po\u010dela hap\u0161enja. Student Zlatko Pinoti\u0107, Hrvat i sin direktora osnovne \u0161kole, koji je ina\u010de prvi kroz grad proneo zastavu NDH, obavestio je svog prijatelja Srbina Boru Meand\u017eiju da se Srbima sprema zlo, pa je ovaj pobegao. Ali trgovac Marko Vujasinovi\u0107 nije poslu\u0161ao upozorenje, smatrao je da nikom ni\u0161ta nije skrivio i da se nema zbog \u010dega bojati. Odveden je i ubijen. Pekar Ilija Leti\u0107 nateran je da na brzinu obu\u010de odelo preko pid\u017eame, kada se pobunio, ubijeni su na licu mesta on i sin Du\u0161an i \u0161egrti Rade i Slavko, a sve u prisustvu pekareve supruge i troje maloletne dece me\u0111u kojima je bio i sedmogodi\u0161nji \u0110or\u0111e.<\/p>\n<p>U usta\u0161koj raciji koja je trajala no\u0107u 11. i 12 maja odvedeno je blizu 400 Srba, ali i Hrvata koji su se protivili hap\u0161enju svojih kom\u0161ija. Hrvati su sutradan pu\u0161teni, a Srbi su streljani u selu Prekopa, predgra\u0111u Gline gde su me\u0161tani uz obalu istoimene reke, u tajnosti, prethodnih dana iskopali rake. \u017drtve su streljane, a \u201eoveravanje\u201d onih koji su davali znakove \u017eivota li\u010dno je svojim pi\u0161toljem izvr\u0161io Nikica Vidakovi\u0107, sin gradona\u010delnika Mate Vidakovi\u0107a.<\/p>\n<p>Glinjani su u maju 1941. stradali, kako se ovde ka\u017ee, iz \u010dista mira. Pre toga na ovom podru\u010dju nije bilo incidenata niti bilo kakvih povoda sa srpske strane. Kao i u ve\u0107ini slu\u010dajeva kada su u pitanju \u017ertve Drugog svetskog rata na Baniji, broj stradalih u majskom pogromu u Glini nije ta\u010dno utvr\u0111en, a pretpostavljena brojka se kre\u0107e od 260 do 582. Glina je uo\u010di rata 1941. imala 2.800 stanovnika. Vi\u0161e od pola su bili Hrvati, a u \u201esrpskom\u201d ostatku su pola bile \u017eene. U srpskoj populaciji na koju su usta\u0161e ciljale stradali su svi mu\u0161karci od 16 do 60 godina. Spasili su se samo retki. Procenjuje se da je smrt izbeglo pedesetak du\u0161a, a svi ostali radno sposobni Srbi u Glini su likvidirani. Sa tim saznanjem do\u010dekana je 1991.godina. U \u201eOluji\u201d glinski Srbi su izbegli, a do danas se vratila tek tre\u0107ina.<\/p>\n<p>\u0110uro \u0110uki\u0107 <br \/>[objavljeno: 12\/05\/2009] Politika<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danas na godi\u0161njicu stradanja 1.500 Srba, mahom sa Korduna, na spomen-obele\u017eju na glinskom groblju bi\u0107e odr\u017ean parastos nevinim \u017ertvama Glina: Nacionalne podele po\u010dele su tridesetih godina pro\u0161log veka (Foto \u0110. \u0110uki\u0107) Glina \u2013 Glina je veoma uo\u010dljivo mesto na mapi srpskih stradanja u Drugom svetskom ratu. Ve\u0107 1941. godine ovde su se dogodila dva velika [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53"}],"collection":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=53"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=53"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=53"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=53"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}