{"id":569,"date":"2010-09-21T15:06:57","date_gmt":"2010-09-21T13:06:57","guid":{"rendered":"http:\/\/37.251.99.59:5000\/?p=569"},"modified":"2010-09-21T15:06:57","modified_gmt":"2010-09-21T13:06:57","slug":"saoptenje-povodom-godinjice-stradanja-rezervista-jna-na-koranskom-mostu-u-karlovcu-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=569","title":{"rendered":"Saop\u0161tenje povodom godi\u0161njice stradanja rezervista JNA na koranskom mostu u Karlovcu"},"content":{"rendered":"

\u00a0 \"(20)<\/p>\n

\u00a0Dvadesetprvog septembra 1991.godine<\/p>\n

<\/p>\n

\u00a0 pripadnici Ministarstva unutra\u0161njih poslova i Zbora narodne garde Republike Hrvatske u Karlovcu, ispred mosta na rijeci Korani, zaustavili su dva vojna kamiona u kojima su se, iz kasarne „Meku\u0161je“ u kasarnu „Logori\u0161te“, prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA, koji su, nakon pregovora i obe\u0107anja hrvatske strane da \u0107e biti pu\u0161teni, odlo\u017eili oru\u017eje. Odmah po predaji, jedna grupa zarobljenika, uglavnom aktivnih pripadnika JNA, odve\u017eena je u prostorije policije, a druga grupa, od 17 vojnika srpske nacionalnosti, uglavnom rezervista iz korduna\u0161kog sela Krnjak, sprovo\u0111ena je pje\u0161ice preko Koranskog mosta. \u010cim su stupili na most, pojavila su se uniformisana lica sa fantomkama na glavama i po\u010deli „krvavi pir“ nad njima: trinaestorica su likvidirana, nekoliko klanjem u le\u017ee\u0107em polo\u017eaju, a ve\u0107ina hitcima iz automatskog oru\u017eja u stoje\u0107em polo\u017eaju; a od \u010detvorice pre\u017eivjelih, trojica su se, me\u0111u njima i jedan sa te\u0161kim povredama, spasili skokom sa mosta, a \u010detvrti se u toku no\u0107i, tako\u0111e sa te\u0161kim povredama, iskobeljao ispod mrtvih saboraca. \t<\/p>\n

Za ovaj zlo\u010din, pod pritiskom me\u0111unarodne zajednice, Okru\u017eno tu\u017eila\u0161tvo u Karlovcu, u maju 1992. godine, podiglo je optu\u017enicu protiv Mihajla Hrastova, ina\u010de pripadnika „posebne jedinice policije Policijske uprave Karlovac“, zbog krivi\u010dnog djela protiv \u010dovje\u010dnosti i me\u0111unarodnog prava – protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. \u017dupanijski sud u Karlovcu je tri puta (1993., 2002., i 2007., godine) optu\u017eenog osloba\u0111ao optu\u017ebe „zbog postupanja u nu\u017enoj odbrani“. \t<\/p>\n

Vrhovni sud Hrvatske (VSH) ukidao je prve dvije osloba\u0111aju\u0107e presude (1994. i 2004.) i predmet vra\u0107ao na ponovno su\u0111enje istom sudu, dok je, nakon tre\u0107e osloba\u0111aju\u0107e presude, odlu\u010dio da sam odr\u017ei glavni pretres, nakon \u010dega je, u maju 2009. godine, ukinuo tre\u0107u osloba\u0111aju\u0107u presudu prvostepenog suda i opt. Hrastova proglasio krivim zbog istovjetnog krivi\u010dnog djela, osudiv\u0161i ga na kaznu zatvora u trajanju od osam godina, iako je za ovo djelo propisan minimum od deset godina zatvora, da bi mu, presudom od 24. novembra 2009. godine, odlu\u010duju\u0107i u tre\u0107em stepenu po \u017ealbama optu\u017ebe i odbrane, smanjio kaznu na sedam godina zatvora. <\/p>\n

Pri odlu\u010divanju o kazni VSH je, i u drugom i u tre\u0107em stepenu, opt. Hrastovu kao olak\u0161avaju\u0107e okolnosti, izme\u0111u ostalog, cijenio to da je \u201cdjelovao u stanju privremene psihi\u010dke poreme\u0107enosti psihogene vrste koja ga je dovela u stanje da iskali sve natalo\u017eene negativne osje\u0107aje koji su ga optere\u0107ivali\u201d, i da se \u201cu najte\u017eem trenutku Domovinskog rata borio na mnogim rati\u0161tima\u201d, za \u0161to je odlikovan najvi\u0161im dr\u017eavnim odli\u010djima (Spomenicom Domovinskog rata, Medaljom Oluja, Spomenicom Domovinske zahvalnosti, Redom Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog i dr.). <\/p>\n

S druge strane isti sud, i u drugom i u tre\u0107em stepenu, kao ote\u017eavaju\u0107u okolnosti na strani optu\u017eenog utvr\u0111uje \u201cnespornu \u010dinjenicu da su po\u010dinjenim djelom prouzro\u010dene izuzetno te\u0161ke posljedice, smrt trinaest osoba i ranjavanje dviju osoba koje su zadobile te\u0161ke tjelesne povrede, koje znatno prema\u0161uju kvalifikatornu okolnost\u201d predmetnog krivi\u010dnog djela (ubistvo vi\u0161e osoba), i uprkos tome izri\u010de mu kaznu ispod propisanog minimuma za predmetno djelo. <\/p>\n

Odluku o smanjenju kazne sa osam na sedam godina, VSH u tre\u0107em stepenu obrazla\u017ee \u201ckako se ovaj doga\u0111aj zbiva u izvanrednim okolnostima za vrijeme oru\u017eanog sukoba koji traje i pun je napetosti, netrpeljivosti, osje\u0107aja odanosti i spremnosti na \u017ertvu za odbranu Domovine, te nema sumnje da optu\u017eeni postupa pod velikim optere\u0107enjem svih navedenih okolnosti, bez potrebnog vremena i prostora za ocjenu stanja i razumno postupanje, ve\u0107 naprotiv njegova odluka je brza i trenutna, a nastale posljedice te\u0161ke i nepopravljive\u201d.<\/p>\n

Iako smo navikli od hrvatskih sudova da u su\u0111enjima za ratne zlo\u010dine koriste dvostruke standarde – jedne daleko stro\u017ee kada sude Srbima, a druge daleko bla\u017ee kada sude pripadnicima sopstvenih oru\u017eanih snaga, ovakva presuda je sramotna za hrvatsko pravosu\u0111e i poni\u017eavaju\u0107a za \u017ertve i njihove porodice, ali i za vojsku kojoj su pripadali i za narod iz kojeg poti\u010du. \t<\/p>\n

Hrvatski sudovi, na \u010delu sa VSH, u su\u0111enjima za ratne zlo\u010dine pona\u0161aju se po \u201clogici pobjednika\u201d – sve okolnosti koje se uzimaju pripadnicima druge (pora\u017eene) strane kao ote\u017eavaju\u0107e, pripadnicima sopstvene (pobjedni\u010dke) strane uzimaju se kao olak\u0161avaju\u0107e (\u0161to vi\u0161e \u017ertava i odlikovanja, to manja kazna). Su\u0111enja se, zapravo, vi\u0161e bave pronala\u017eenjima olak\u0161avaju\u0107ih okolnosti za optu\u017eene pripadnike sopstvenih oru\u017eanih snaga nego posljedicama njihovih (ne)djela. \t<\/p>\n

Tako i obrazlo\u017eenja iz presuda VSH, i u drugom i u tre\u0107em stepenu, vi\u0161e li\u010de na hvalospjev optu\u017eenikovom \u201cjuna\u010dkom djelu\u201d i svojevrsnom izvinjenju za to \u0161to su ga, po ne\u010dijem nalogu, morali osuditi, nego na jednu serioznu presudu nepristrasnog i objektivnog suda. \t<\/p>\n

Izre\u010dena kazna mogla bi se protuma\u010diti i kao nagrada opt. Hrastovu za preuzimanje odgovornosti za inkriminirano djelo, po\u0161to \u201cpriznaje\u201d da ih je sve sam likvidirao u \u201cnu\u017enoj odbrani\u201d. Naime, iako izvedeni dokazi, kako personalni (iskazi trojice svjedoka koji su pre\u017eivjeli masakr na Koranskom mostu) tako i materijalni (nalaz vje\u0161taka balisti\u010dara i tragovi sa lica mjesta) ukazuju da je u likvidaciji rezervnog sastava JNA (\u010ditaj lokalnih Srba) u\u010destvovalo najmanje tri lica i da je pucano iz najmanje dva razli\u010dita oru\u017eja (jedno kalibra 7,62, a drugo 5,56mm), VSH, i u drugom i u tre\u0107em stepenu, jednostavno zanemaruje ove \u010dinjenice, \u0161to, bez obzira na provedenu raspravu pred tim sudom, dovodi u sumnju pravilnost utvr\u0111enog \u010dinjeni\u010dnog stanja u ovom doga\u0111aju. <\/p>\n

Ni nadle\u017eno tu\u017eila\u0161tvo se jo\u0161 ne ogla\u0161ava (a nema naznaka ni da ho\u0107e) po pitanju pro\u0161irenja optu\u017ebe na ostale izvr\u0161ioce i naredbodavce ovog jednog od prvih ratnih zlo\u010dina u ratu od 1991. do 1995. nad pripadnicim JNA, u to vrijeme jedine legitimne i regularne vojske u dr\u017eavi SFRJ, u \u010dijem sastavu je u to vrijeme formalno pravno jo\u0161 uvijek bila i Hrvatska. \t<\/p>\n

Ovaj proces \u0107e ostati zapam\u0107en u sudskoj praksi u regionu (a vjerovatno i \u0161ire) i kao apsolutni rekorder po du\u017eini aktivnog trajanja jednog krivi\u010dnog sudskog procesa za ratne zlo\u010dine (preko 18 godina). I ovo maratonsko, u ve\u0107em djelu i farsi\u010dno, su\u0111enje pokazuje da hrvatska dr\u017eava jo\u0161 nije spremna da se suo\u010di sa tamnijom stranom svoje nedavne pro\u0161losti, a to ne doprinosi ni utvr\u0111ivanju istine ni pomirenju, a ponajmanje pravdi za \u017ertve. <\/p>\n

Beograd, 20.09.2010. <\/p>\n

PREDSJEDNIK
Savo \u0160trbac<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0 \u00a0Dvadesetprvog septembra 1991.godine<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/569"}],"collection":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=569"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/569\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=569"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=569"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=569"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}