{"id":5810,"date":"2015-05-09T10:27:47","date_gmt":"2015-05-09T08:27:47","guid":{"rendered":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=5810"},"modified":"2015-05-09T11:03:09","modified_gmt":"2015-05-09T09:03:09","slug":"istorija-70-godina-od-pobjede-nad-fasizmom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=5810","title":{"rendered":"Istorija 70 godina od pobjede nad fa\u0161izmom"},"content":{"rendered":"

\" 09.05.2015 08:55 | Tanjug<\/cite><\/p>\n

Moskva – Na dana\u0161nji dan pre 70 godina nacisti\u010dka Njema\u010dka kapitulirala je u Drugom svjetskom ratu. Od tada se 9. maj \u0161irom svijeta slavi kao Dan pobjede nad fa\u0161izmom.<\/p>\n

Najve\u0107i oru\u017eani sukob u istoriji trajao je \u0161est godina i odnio preko 70 miliona \u017eivota i na strani Savezni\u010dkih sila i na strani Osovine.<\/p>\n

Sa jedne strane Staljin, Ruzvelt i Truman, a sa druge Hitler, Musolini i car Hirohito obilje\u017eili su najva\u017eniji doga\u0111aj u istoriji koji i danas iza sebe ostavlja niz pitanja.<\/p>\n

Nacisti\u010dka Njema\u010dka je u svoje pohode krenula 1939. godine i brzo je u tome napredovala. Svaki poku\u0161aj Saveznika da se obra\u010duna zavr\u0161avao se bezuspe\u0161no \u0161to se vidjelo kada je bombardovana Jugoslavija, jo\u0161 jedna od saveznica, aprila 1941. godine.<\/p>\n

Klju\u010dna prekretnica bio je ulazak SAD u rat, kao i bitka za Staljingrad. Iako su borbe trajale skoro \u0161est mjeseci, Crvena armija je uspjela da opkoli naciste i povrati ovaj grad.<\/p>\n

Poraz Nijemaca kod Staljingarada naterao ih je na povla\u010denje preko Kavkaza, ali je imao i duboke politi\u010dke posljedice.<\/p>\n

Ipak, kona\u010dan preokret uslijedio je 1944. godine. U junu su Savezni\u010dke snage krenule da se iskrcavaju u Normandiju, odakle je trebalo da krenu u osloba\u0111anje Evrope od nacista.<\/p>\n

Bitka za Normandiju je trajala dva mjeseca, a na strani Saveznika u\u010destvovali su i SAD, Kanada i Velika Britanija, a okon\u010dana je 30. avgusta 1944. godine.<\/p>\n

Krajem 1944. godine Njema\u010dka je ostala bez saveznika, a i njena teritorija je bila na\u010deta, ali je Hitler i dalje vjerovao u pobjedu. Me\u0111utim, gubici koje je Hitler pretrpio u Ardenima omogu\u0107ili su saveznicima prodiranje u srce Njema\u010dke.<\/p>\n

Ve\u0107 u aprilu 1945. sovjetske i ameri\u010dke trupe presjekle su Njema\u010dku na pola, po\u010dinje „Berlinska bitka“, Hitler je izv\u0161io samoubistvo, a Berlin je pao 2. maja.<\/p>\n

U Remsu, glavnom gradu francuske oblasti \u0160ampanje, 7. maja 1945. potpisan je dokument o bezuslovnoj kapitulaciji Nema\u010dke, a njema\u010dki feldmar\u0161al potpisao je 8. maja (9. maja po moskovskom vremenu) u Berlinu zavr\u0161ni dokument o okon\u010danju Drugog svjetskog rata.<\/p>\n

Iako su borbe trajale i nekoliko dana nakon \u0161to je potpisan mir, ve\u0107i sukobi i razaranja nisu se ponovili.<\/p>\n

Drugi svjetski rat je sa sobom donio neke nove rije\u010di, genocid, holokaust, atomske bombe, ali 70 godina nakon toga, 9. maj se \u0161irom svijeta proslavlja nizom manifestacija.<\/p>\n

O\u010di javnosti uprte se u Rusiju, koja \u0107e Dan pobjede obilje\u017eiti vojnom paradom na kojoj \u0107e prisustvovati veliki broj svjetskih lidera.<\/p>\n

Me\u0111utim, zna\u010daj parade je i u sagledavanju odnosa Zapad \u2013 Istok jer \u0107e paradu, zbog sukoba u Ukrajini, bojkotovati zapadni lideri.<\/p>\n

Zapadni lideri su odbili poziv u Moskvu ruskog predsjednika Vladimira Putina, a samo \u0107e se u prestonici Rusije na\u0107i njema\u010dka kancelarka Angela Merkel, ali narednog dana, 10. maja. Merkelova i Putin \u0107e zajedno tog dana polo\u017eiti vijenac na grob Neznanom junaku u Moskvi.<\/p>\n

Velika Britanija, SAD, Njema\u010dka, Francuska, Australija, Kanada ne\u0107e u\u010destvovati na paradi, ali \u0107e se u Moskvi na\u0107i lideri Kine, Indije i Kube, Makedonije, Republike Srpske i Srbije.<\/p>\n

Najo\u010diglednija ta\u010dka sporenja svakako je ukrajinska kriza, ali njoj je prethodila \u010ditava decenija zahla\u0111enja odnosa Moskve i Va\u0161ingtona, \u0161to je dovelo do toga da se dana\u0161nje stanje smatra veoma sli\u010dnim, ako ne i jednakim hladnoratovskim odnosima.<\/p>\n

Ukupno \u0107e na paradi prisustvovati oko 30 \u0161efova dr\u017eava i vlada, lider Vijetnama, generalni sekretar UN Ban ki-Mun i mnogi drugi, a kako je ranije bilo najavljeno paradi je trebalo da prisustvuje i lider Sjeverne Koreje Kim D\u017eong-un, ali je pro\u0161le njedelje objavljeno da se to ipak ne\u0107e dogoditi.<\/p>\n

O\u010dekuje se dolazak predsjednika ve\u0107ine biv\u0161ih sovjetskih republika koje su stekle nezavisnost 1991, izuzev predsjednika Gruzije i Ukrajine, koje su ratovale s Rusijom, te su u hladnim odnosima s Kremljom.<\/p>\n

Predsjednici Rusije i Kine, Vladimir Putin i Si \u0110inping, \u010dije zemlje su imale najve\u0107e ljudske \u017ertve tokom Drugog svjetskog rata, istakli su svoje prijateljstvo uo\u010di proslave.<\/p>\n

„U tom ratu na\u0161e zemlje podnijele su najve\u0107e gubitke. Zato smo protiv svakog poku\u0161aja falsifikovanja istorije… rehabilitacije fa\u0161izma ili militarizma“, rekao je ruski predsjednik poslije sastanka sa svojim kineskim kolegom.<\/p>\n

Si \u0110inping je rekao da \u0107e se kineski narod uvijek sje\u0107ati istorije i uvek biti protiv njenog falsifikovanja. On je stigao u Moskvu gdje se obavljaju posljednje pripreme za vojnu paradu koja se odr\u017eava sutra na Crvenom trgu.<\/p>\n

Kineski vo\u0111a je pohvalio \u010dvrsto prijateljstvo dvije zemlje „nastalo u sukobima“ Drugog svjetskog rata dok se Rusija borila protiv Nemaca, a Kina suprotstavljala agresiji Japana.<\/p>\n

Sovjetski Savez \u010diji je Ruska Federacija nasljednica, izgubio je najmanje 25 milona ljudi za vrijeme rata a Kina je, po podacima njenih istra\u017eiva\u010da, izgubila 20 miliona. Moskva i Peking obilje\u017eavaju ovu godi\u0161njicu „ne da bi mrzjeli druge dr\u017eave, nego da bi odali po\u010dast poginulim herojima i ovekove\u010dili sje\u0107anje na njih u istoriji, da se tragedija rata ne bi nikad ponovila“ rekao je Si \u0110inping.<\/p>\n

Kineski predsjednik prisustvova\u0107e sutra vojnoj paradi na Crvenom trgu uz svoje kolege iz Kube i Indije Raula Kastra i Pranaba Makherd\u017eija, koji su ve\u0107 stigli u Moskvu.<\/p>\n

Na paradi u Moskvi \u0107e defiliovati preko 16.000 vojnika, 194 oklopnih vozila i 143 aviona i helikoptera. Moskva \u0107e prikazati svoje nove topove Koalicija-SV i tenkove Armata T-14 najavljene kao najmo\u0107nije na svijetu.<\/p>\n

Francuski predsjednik Fransoa Oland, ameri\u010dki dr\u017eavni sekretar D\u017eon Keri i ministar spoljnih poslova Loran Fabijus, koji ne\u0107e boraviti u Moskvi, polo\u017eili su vence na Spomenik neznanom junaku pod Trijumfalnom kapijom u Parizu.<\/p>\n

„Pobjeda 8. maja bila je pobjeda ideala nad totalitarnom ideologijom“, rekao je Oland prije polaganja venca, \u010dime je obilje\u017een po\u010detak proslave Dana pobjede nad nacisti\u010dkom Njema\u010dkom.<\/p>\n

Ameri\u010dki dr\u017eavni sekretar je zatim, zajedno sa \u0161efom francuske diplomatije, polo\u017eio jo\u0161 jedan vijenac na grob, u znak francuske zahvalnosti SAD u oslobo\u0111enju Francuske od njema\u010dke okupacije.<\/p>\n

Predsjenik SAD Barak Obama povodom 70. godi\u0161njice pobjede nad nacistima u Drugom svjetskom ratu odao je po\u010dast mu\u0161karcima i \u017eenama koji su, kako je rekao, pomogli u spasavanju svijeta i polaganju temelja miru.<\/p>\n

„Zauvijek \u0107emo biti zahvalni tim izuzetnim ljudima koji su iskazali nesebi\u010dno milosr\u0111e u jednom od najmra\u010dnijih trenutaka“, rekao je Obama i dodao da je „to bila generacija koja je doslovno spasila svijet, koja je okon\u010dala rat i polo\u017eila temelj za mir“.<\/p>\n

I njema\u010dki parlament obilje\u017eava 70 godina od kapitulacije nacisti\u010dke Njema\u010dke.<\/p>\n

Na ceremoniji u Donjem domu njema\u010dkog parlamenta, predsjednik Bundestaga Norbert Lamert rekao je da je dan kada je zavr\u0161en Drugi svjetski rat bio „dan oslobo\u0111enja za cio kontinent“.<\/p>\n

„Danas se sje\u0107amo miliona \u017ertava jednog pohoda uni\u0161tenja bez presedana, protiv drugih naroda, protiv Slovena, evropskih Jevreja“, rekao je Lamert na ceremoniji kojoj su prisustvovali njema\u010dka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Nema\u010dke Joakim Gauk.<\/p>\n

Od predsjednika biv\u0161ih zemalja Jugoslavije na paradi \u0107e u\u010destvovati samo predsjednici Republike srpske, Srbije i Makedonija, Milorad Dodik, Tomislav Nikoli\u0107 i \u0110or\u0111e Ivanov. To su pojedini ruski mediji okarakterisali kao znak da Nikoli\u0107 i Ivanov „nisu podlegli pritisku Brisela i Va\u0161ingtona“.<\/p>\n

Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli\u0107 istakao je va\u017enost u\u010de\u0161\u0107a na ovoj paradi i te\u017enju da Srbija bude u dobrim odnosima sa svima.<\/p>\n

Jugoslavija, \u010diji je dio bila Srbija do raspada dr\u017eave tokom 90-ih godina pro\u0161log vijeka, bila je jedna od zemalja sa najve\u0107im brojem \u017ertava u Drugom svjetskom ratu.<\/p>\n

Krajem marta 1941. patriotske snage sru\u0161ile su pro-nacisti\u010dku vladu na \u010delu sa knezom Pavlom Kara\u0111or\u0111evi\u0107em \u0161to je isprovociralo invaziju nacisti\u010dke Njema\u010dke.<\/p>\n

Jugoslovenske vojne snage su bile slomljene, ali je otpo\u010deo otpor uklju\u010duju\u0107i rasporedivanje njema\u010dkih vojnika i naoru\u017eanja na balkanskom rati\u0161tu \u0161to je odlo\u017eilo pokretanje operacije Barbarosa za dva mjeseca u odnosu na planirani, najpovoljniji za pokretanje njema\u010dkih tenkova za osvajanje evropskog dijela Sovjetskog Saveza.<\/p>\n

U okupiranoj Jugoslaviji, gerilski pokret se rasplamsava i pristalice Adolfa Hitlera nisu uspjele da se izbore sa tim problemom do kraja Drugog svjetskog rata, ali zemlja je platila visoku cijenu za narodni otpor i prema razli\u010ditim procenama, milion do 1,7 miliona Srba od ukupno 15 miliona srpskog stanovni\u0161tva je poginulo (sedam do 11 procenata populacije) me\u0111u kojima su preovladavali civili.<\/p>\n

https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=C_-NABrEpr4<\/p>\n

 <\/p>\n