{"id":739,"date":"2011-04-18T19:01:11","date_gmt":"2011-04-18T17:01:11","guid":{"rendered":"http:\/\/37.251.99.59:5000\/?p=739"},"modified":"2011-04-18T19:01:11","modified_gmt":"2011-04-18T17:01:11","slug":"saetak-presude-pretresno-vijee","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=739","title":{"rendered":"SA\u017dETAK PRESUDE PRETRESNO VIJE\u0106E"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

(Isklju\u010divo za medije. Nije zvani\u010dan dokument) <\/span><\/span><\/p>\n

United Nations
Nations Unies Den Haag, 15. travanj 2011. <\/p>\n

<\/p>\n

Sa\u017eetak presude u predmetu Tu\u017eitelj protiv
Ante Gotovine, Ivana \u010cermaka i Mladena Marka\u010da<\/div>\n

<\/span>

International
Criminal Tribunal<\/span>
for the former
Yugoslavia<\/span>
Tribunal P\u00e9nal
International pour
l\u2019ex-Yougoslavie <\/span> <\/p>\n

U nastavku je sa\u017eetak presude koju je danas pro\u010ditao sudija Orie: <\/p>\n

Sudsko vije\u0107e danas zasjeda da bi izreklo presudu u predmetu Tu\u017eitelj protiv Ante Gotovine, Ivana \u010cermaka i Mladena Marka\u010da.
Na ovom zasjedanju Vije\u0107e \u0107e iznijeti sa\u017eetak svojih zaklju\u010daka. Nagla\u0161avam da je ovo sa\u017eetak teksta. Mjerodavni prikaz zaklju\u010daka Vije\u0107a nalazi se u pisanoj verziji presude koja \u0107e biti na raspolaganju na kraju dana\u0161njeg zasjedanja. <\/p>\n

Ovaj predmet bavi se zlo\u010dinima za koje se tvrdi da su po\u010dinjeni od najkasnije srpnja 1995. do otprilike 30. rujna 1995. godine nad krajinskim srpskim stanovni\u0161tvom i imovinom koju su posjedovali ili u kojoj su stanovali Srbi u raznim op\u0107inama na podru\u010dju Krajine. Kaznena djela o kojima tu\u017eitelj iznosi navode uklju\u010duju deportaciju i prisilno premje\u0161tanje, plja\u010dkanje javne ili privatne imovine, bezobzirno razaranje, ubojstvo,
nehumana djela i okrutno postupanje. Osim toga, iznose se i navodi o kaznenom djelu progona, putem protupravnih napada na civile i civilne objekte, protupravnih zato\u010denja, te uvo\u0111enja ograni\u010davaju\u0107ih i diskriminacijskih mjera.
Anti Gotovini, Ivanu \u010cermaku i Mladenu Marka\u010du sudilo se na temelju navoda da su sudjelovali u udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom pothvatu. Cilj tog navedenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata bilo je trajno uklanjanje srpskog stanovni\u0161tva iz podru\u010dja Krajine. Prema tvrdnjama tu\u017eitelja, pothvat je predstavljao, odnosno uklju\u010divao, po\u010dinjenje kaznenih djela progona, deportacije i prisilnog premje\u0161tanja, plja\u010dke i razaranja. Alternativno, ta kaznena djela bila su prirodna i predvidljiva posljedica provo\u0111enja ovog pothvata. Osim toga, ubojstva, nehumana djela i okrutno postupanje bili su tako\u0111er prirodna i predvidljiva posljedica provo\u0111enja udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata o kojem se iznose navodi. <\/p>\n

Tu\u017eitelj tvrdi da su me\u0111u sudionicima udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata, uz trojicu optu\u017eenih, bili i hrvatski predsjednik Franjo Tu\u0111man, ministar obrane Gojko \u0160u\u0161ak, kao i na\u010delnici Glavnog sto\u017eera Hrvatske vojske, prvo Janko Bobetko, a zatim Zvonimir \u010cervenko. Ti sudionici udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata, kako se tvrdi, koristili su druge ili su s njima sura\u0111ivali da bi omogu\u0107ili ili izvr\u0161ili kaznena djela. Me\u0111u drugim sudionicima bili su vladini du\u017enosnici i pripadnici Hrvatske vojske; vojne policije; Specijalne policije i civilne policije. Prema navodima tu\u017eitelja, optu\u017eeni su sudjelovali u udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom pothvatu i djelovali u cilju njegove realizacije na razli\u010dite na\u010dine.
Prema navodima iz optu\u017enice, optu\u017eeni su odgovorni za planiranje, poticanje, nare\u0111ivanje ili podr\u017eavanje i potpomaganje tih kaznenih djela. I na koncu, tu\u017eitelj navodi da su optu\u017eeni kazneno odgovorni zato \u0161to su svjesno propustili da sprije\u010de ili kazne ka\u017enjive radnje ili propuste svojih pod\u010dinjenih. <\/p>\n

Ovo Vije\u0107e je zasjedalo u ovom predmetu vi\u0161e od tri godine. Sve stranke u postupku, kao i Vije\u0107e, pozivale su svjedoke u razli\u010ditim fazama postupka. Iskaze je sveukupno dalo 145 svjedoka, a Vije\u0107e je u spis uvrstilo svjedo\u010denje u pisanom obliku jo\u0161 38 svjedoka. Uz to, stranke u postupku na usvajanje su ponudile golem broj dokumentarnih dokaza kako bi ih Vije\u0107e razmotrilo. Me\u0111u tim dokumentima su vojni dokumenti, izvje\u0161taji me\u0111unarodnih organizacija aktivnih u Hrvatskoj tijekom predmetnog vremena optu\u017enice, te izvje\u0161taji raznih vje\u0161taka. <\/p>\n

Stranke u postupku i Vije\u0107e bavili su se tijekom su\u0111enja brojnim proceduralnim pitanjima. Jedno od takvih proceduralnih pitanja bio je i zahtjev tu\u017eitelja iznesen 13. lipnja 2008. da se Republici Hrvatskoj uputi nalog za dostavu odre\u0111enih dokumenata ili informacija, odnosno konkretno, jednog broja topni\u010dkih dokumenata. Tu\u017eiteljeva potraga za dokumentima zapo\u010dela je zahtjevima za pomo\u0107 upu\u0107enim Hrvatskoj, nakon \u010dega je
uslijedio opse\u017ean spor u kojem su sudjelovale stranke u postupku i Hrvatska. Vije\u0107e je uz to pozvalo Hrvatsku na vi\u0161e sastanka kako bi se razjasnilo da li postoje odre\u0111eni topni\u010dki dokumenti i, ako postoje, gdje se mogu prona\u0107i. Tijekom tog procesa odre\u0111eni dokumenti su dostavljeni sukladno zahtjevima tu\u017eitelja, dok su se drugi pojavljivali postepeno. Neki
od dokumenata, me\u0111utim, nisu nikada dostavljeni. Vije\u0107e je 26. srpnja 2010., iako svjesno da na jedan broj pitanja u vezi s topni\u010dkim dokumentima koji su jo\u0161 uvijek nedostajali nije dobilo kona\u010dan odgovor, odbilo zahtjev tu\u017eitelja da Republici Hrvatskoj nalo\u017ei dostavu odre\u0111enih dokumenata. Vije\u0107e je naglasilo da Hrvatska i dalje podlije\u017ee obavezi da sura\u0111uje s Me\u0111unarodnim sudom. <\/p>\n

Vije\u0107e napominje da su se doga\u0111aji u ovom predmetu odvijali u kontekstu dugogodi\u0161njih napetosti izme\u0111u Srba i Hrvata u Krajini. S tim u vezi, stranke u postupku slo\u017eile su se da je protiv Hrvata u Krajini po\u010dinjen zna\u010dajan broj zlo\u010dina. Osim toga, doga\u0111aji u ovom predmetu odvijali su se u kontekstu oru\u017eanog sukoba na teritoriju biv\u0161e Jugoslavije koji je trajao godinama. Ovaj predmet, me\u0111utim, ne bavi se zlo\u010dinima prije
predmetnog vremena optu\u017enice. On se ne bavi niti pitanjem legalnosti pribjegavanja ratu, odnosno vo\u0111enja rata. Sredi\u0161nje pitanje ovog predmeta jest jesu li srpski civili u Krajini bili meta zlo\u010dina i treba li optu\u017eene dr\u017eati kazneno odgovornima za te zlo\u010dine. <\/p>\n

Vije\u0107e \u0107e sada iznijeti sa\u017eetak svojih zaklju\u010daka. <\/p>\n

Na temelju raspolo\u017eivih dokaza i u skladu sa sporazumom izme\u0111u dviju obrana i tu\u017eitelja Vije\u0107e je konstatiralo da je na podru\u010dju i u vremenu na koje se odnosi optu\u017enica postojao me\u0111unarodni oru\u017eani sukob. <\/p>\n

Vije\u0107e je \u010dulo i razmotrilo dokaze o velikom broju konkretnih slu\u010dajeva ubojstava za koje se tereti. O tome su svjedo\u010dili \u010dlanovi obitelji \u017ertava i me\u0111unarodni promatra\u010di. Na primjer, jedan svjedok je posvjedo\u010dio da je 7. kolovoza 1995. \u010duo pucnje i vidio hrvatske vojnike ispred svoje ku\u0107e u Mokrom Polju u op\u0107ini Ervenik. \u010cuo je kako jedan od njih ka\u017ee „Ubio sam jo\u0161 jednog“, nakon \u010dega se spustio po stepenicama i na\u0161ao svoju staru majku i mentalno oboljelog brata ubijene iz vatrenog oru\u017eja. Vije\u0107e je ustanovilo da su ih ubili hrvatski vojnici. Jedna svjedokinja u svojem je iskazu rekla da je 6. kolovoza 1995. vidjela kako hrvatski vojnici izvode petoricu mu\u0161karaca iz podruma jedne ku\u0107e u O\u010destevu ili u blizini tog mjesta, gdje su i nju dr\u017eali. Jedan od tih mu\u0161karaca bio je njezin sin.
Ubrzo nakon toga za\u010duli su se pucnji i kasnije su ta petorica mu\u0161karaca prona\u0111eni mrtvi, ubijeni iz vatrenog oru\u017eja. Vije\u0107e je ustanovilo da su tu petoricu ubili pripadnici Hrvatske vojske. <\/p>\n

Vije\u0107e je konstatiralo da su pripadnici hrvatskih vojnih snaga i Specijalne policije izvr\u0161ili jedan broj ubojstava, \u0161to se tereti kao ratni zlo\u010dini i zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti.
Vije\u0107e je, nadalje, \u010dulo i razmotrilo dokaze o odre\u0111enom broju konkretnih slu\u010dajeva okrutnog postupanja i nehumanih djela. Jedan svjedok je izjavio da su jednog jutra prije 12. kolovoza 1995. u Palanki hrvatski vojnici pretresli njegovu ku\u0107u, tra\u017eili novac i potom ga zavezali za stablo. Nagurali su mu pod noge neku tkaninu i zapalili je. <\/p>\n

Ope\u010den vatrom, svjedok je nogama odgurao tkaninu. U ovom, kao i u nizu drugih slu\u010dajeva, Vije\u0107e je ustanovilo da su pripadnici hrvatskih vojnih snaga ili Specijalne policije po\u010dinili okrutno postupanje i nehumana djela, \u0161to se tereti kao ratni zlo\u010dini i zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti. <\/p>\n

Dalje, Vije\u0107e je \u010dulo i razmotrilo dokaze o vrlo velikom broju slu\u010dajeva plja\u010dke i razaranja. Vije\u0107e kao primjer iznosi incidente u op\u0107inama Gra\u010dac i Knin. Svjedok Steenbergen posvjedo\u010dio je da je vidio razaranja \u0161irokih razmjera, poput spaljenih ku\u0107a u Gra\u010dacu 6. kolovoza 1995., pri \u010demu je vidio neke ku\u0107e koje su jo\u0161 uvijek gorjele. Mnogi svjedoci, na primjer Widen i Boucher, u iskazima su rekli da su vidjeli vojne kamione natovarene elektri\u010dnim aparatima i namje\u0161tajem kako 6. kolovoza 1995. odlaze iz Knina, a da ih pritom nitko nije zaustavljao na hrvatskim kontrolnim to\u010dkama. U tim, kao i u jednom broju drugih incidenata, Vije\u0107e je ustanovilo da su pripadnici hrvatskih oru\u017eanih snaga ili Specijalne policije izvr\u0161ili razaranje i plja\u010dku, \u0161to se tereti kao ratni zlo\u010dini i elementi progona.
\u0160to se ti\u010de protupravnih napada na civile i civilne objekte kao radnji izvr\u0161enja progona, Vije\u0107e je ustanovilo da su 4. i 5. kolovoza 1995. topni\u010dke postrojbe ispaljivale projektile na gradove Knin, Benkovac, Gra\u010dac i Obrovac. Vije\u0107e je u vezi s ciljevima koje je Hrvatska vojska identificirala u tim gradovima \u010dulo svjedo\u010denje na\u010delnika topni\u0161tva Zbornog podru\u010dja Split, Marka Raj\u010di\u0107a, i vidjelo dokumentarne dokaze kao \u0161to su popisi ciljeva i topni\u010dki izvje\u0161taji. Vije\u0107e napominje da vjerojatno nije dobilo sve topni\u010dke dokumente koji su u to vrijeme nastali. Niz me\u0111unarodnih promatra\u010da i krajinskih Srba koji su u vrijeme granatiranja bili u tim gradovima svjedo\u010dili su o mjestima udara projektila. <\/p>\n

Vije\u0107e je pa\u017eljivo usporedilo mjesta udara projektila u spomenutim gradovima s mjestima potencijalnih vojnih ciljeva. Na temelju te usporedbe, kao i relevantnih izvje\u0161taja i zapovjedi upu\u0107enih topni\u0161tvu, Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da Hrvatska vojska u tim gradovima nije namjerno ga\u0111ala samo ranije utvr\u0111ene vojne ciljeve, nego i dijelove u kojima nije bilo takvih vojnih ciljeva. Vije\u0107e je konstatiralo da je Hrvatska vojska gradove u cjelini smatrala topni\u010dkim ciljevima. Vije\u0107e je stoga ustanovilo da je granatiranje Benkovca, Gra\u010daca, Knina i Obrovca 4. i 5. kolovoza 1995. predstavljalo neselektivni napad na te gradove i protupravni napad na civile i civilne objekte. <\/p>\n

U vezi s navodima o prisilnom premje\u0161tanju i deportaciji, Vije\u0107e je uzelo u obzir da je 4. i 5. kolovoza 1995. velik broj osoba napustio gradove Benkovac, Gra\u010dac, Knin i Obrovac i oti\u0161ao u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Raspravno vije\u0107e je mi\u0161ljenja da se, iako su postojali planovi krajinskih Srba za evakuaciju odre\u0111enih op\u0107ina, razlikovao stupanj
njihove primjene. \u0160tovi\u0161e, stanovni\u0161tvo je ve\u0107 bilo u pokretu kada su srpske op\u0107inske vlasti po\u010dele poduzimati mjere i kada je predsjednik Srpske krajine Marti\u0107 kasno poslijepodne 4. kolovoza 1995. nalo\u017eio evakuaciju. Raspravno vije\u0107e je zaklju\u010dilo da su planovi za evakuaciju i nalozi vlasti krajinskih Srba imali malo ili nikakvog utjecaja na odlazak krajinskih Srba. \u0160to se ti\u010de Benkovca, Gra\u010daca, Knina i Obrovca, Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da je strah od nasilja i pritisak uslijed granatiranja stvorio atmosferu u kojoj ti ljudi nisu imali drugog izbora nego da odu. Na primjer, jedan svjedok je posvjedo\u010dio da se \u010dinilo da granate koje su u Kninu posvuda padale za svrhu imaju zastra\u0161ivanje ljudi i da su svi imali osje\u0107aj da moraju pobje\u0107i. Mnogi ljudi potra\u017eili su skloni\u0161te u bazi UN-a, od kojih je jedan dio na koncu preba\u010den u Srbiju.
Vije\u0107e je nadalje zaklju\u010dilo da su zlo\u010dini koji obuhva\u0107aju ubojstvo, razaranje, plja\u010dku i ne\u010dovje\u010dna djela, a koje su po\u010dinili pripadnici hrvatskih vojnih snaga i Specijalne policije, stvorili pritisak i strah od nasilja me\u0111u \u017ertvama i onima koji su im bili svjedoci. Ti zlo\u010dini pridonijeli su stvaranju atmosfere u kojoj ti ljudi nisu imali nikakvog drugog izbora osim da odu. Vije\u0107e je ustanovilo da prisilno premje\u0161tanje koje su po\u010dinili pripadnici hrvatskih vojnih snaga i Specijalne policije protupravnim napadima na gradove u Krajini 4. i 5. kolovoza 1995. i \u010dinjenjem drugih zlo\u010dina kasnije tokom kolovoza 1995. predstavlja deportaciju. Me\u0111u mnogim krajinskim Srbima koji su napustili Krajinu nakon operacije „Oluja“, Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da je njih najmanje 20.000 eportirano na taj na\u010din u kolovozu 1995.
Kad je rije\u010d o uvo\u0111enju diskriminacijskih mjera \u0161to se tereti kao djelo progona, Vije\u0107e je razmotrilo vi\u0161e hrvatskih pravnih instrumenata koji se odnose na imovinu a koji su stupili na snagu nakon operacije „Oluja“. Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da je motiv u osnovi tih pravnih instrumenata, kao i njihov ukupni u\u010dinak, bio taj da se osigura da imovina koju su za sobom ostavili krajinski Srbi u oslobo\u0111enim podru\u010djima do\u0111e u ruke Hrvata i da se tim Srbima tako uskrati kori\u0161tenje vlastitih ku\u0107a i imovine. Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da takvo uvo\u0111enje restriktivnih i diskriminacijskih mjera prema stambenim objektima i imovini, kad se sagleda u kontekstu deportacije i drugih zlo\u010dina nad krajinskim Srbima, predstavlja progon.
Kao zaklju\u010dak, Vije\u0107e je ustanovilo da su hrvatske vojne snage i Specijalna policija po\u010dinili ubojstva, okrutno postupanje, ne\u010dovje\u010dna djela, razaranje, plja\u010dke, progon i deportaciju kako se tereti u optu\u017enici. Imaju\u0107i u vidu veliki broj zlo\u010dina po\u010dinjen nad srpskim stanovni\u0161tvom Krajine tokom relativno kratkog vremena, Vije\u0107e je nadalje zaklju\u010dilo da je postojao rasprostranjeni i sustavni napad usmjeren protiv srpskog civilnog stanovni\u0161tva.
Kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, tu\u017eitelj tereti svu trojicu optu\u017eenih kao sudionike u udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom pothvatu. Svrha tog udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata bilo je trajno uklanjanje srpskog stanovni\u0161tva s podru\u010dja Krajine.
Prilikom razmatranja da li je postojao udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki pothvat Vije\u0107e je pa\u017eljivo razmotrilo diskusiju na brijunskom sastanku 31. srpnja 1995., nekoliko dana prije po\u010detka operacije „Oluja“. Predsjednik Tu\u0111man tada se sastao s visokim vojnim du\u017enosnicima da bi razgovarali o toj vojnoj operaciji. Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da su sudionici ovog sastanka tako\u0111er razmatrali va\u017enost odlaska krajinskih Srba kao rezultata i sastavnog
dijela predstoje\u0107eg napada. Odgovaraju\u0107i na izjavu predsjednika Tu\u0111mana u tom smislu, g. Gotovina je rekao:
„Ve\u0107 sada ima veliko iseljavanje civila iz Knina, koji odlaze za Banja Luku i Beograd. Zna\u010di da mi, ako nastavljamo ovaj pritisak, vjerojatno za neko vrijeme, ne\u0107e biti toliko civila, nego onih, koji moraju ostati, koji nemaju mogu\u0107nost oti\u0107i.“
Vije\u0107e je pa\u017eljivo prou\u010dilo izjave visokih hrvatskih du\u017enosnika na tom i drugim sastancima, kao i u javnosti. Vije\u0107e je te izjave razmatralo u kontekstu svojih nalaza o deportaciji, protupravnim napadima na civile i civilne objekte i uvo\u0111enju diskriminacijskih mjera, \u0161to su sve kaznena djela po\u010dinjena nad krajinskim Srbima.
Vije\u0107e je ustanovilo da su neki pripadnici hrvatskog politi\u010dkog i vojnog rukovodstva imali zajedni\u010dki cilj trajnog uklanjanja srpskog civilnog stanovni\u0161tva iz Krajine upotrebom sile ili prijetnjom silom, \u0161to je predstavljalo i uklju\u010divalo deportaciju, prisilno premje\u0161tanje i progon putem uvo\u0111enja restriktivnih i diskriminacijskih mjera, protupravnih napada na civile i civilne objekte, deportacija i prisilnog premje\u0161tanja.
Udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki pothvat po\u010deo je postojati najkasnije krajem srpnja 1995. i nastavio
se tokom cijelog perioda optu\u017enice. Vije\u0107e je nadalje zaklju\u010dilo da zajedni\u010dki cilj nije bio, niti je podrazumijevao, po\u010dinjenje kaznenih djela putem nestanaka, bezobzirnog razaranja, plja\u010dke, ubojstva, ne\u010dovje\u010dnih djela, okrutnog postupanja i protupravnog zato\u010denja, ili razaranja, plja\u010dke, ubojstva, ne\u010dovje\u010dnih djela i okrutnog postupanja.
Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da je Franjo Tu\u0111man, glavni politi\u010dki i vojni vo\u0111a u Hrvatskoj prije, tokom i nakon perioda optu\u017enice, bio klju\u010dni \u010dlan udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata.
Tu\u0111man je namjeravao Krajinu naseliti Hrvatima pa je osigurao da su takve njegove ideje pretvorene u zvani\u010dnu politiku i akciju putem svog utjecajnog polo\u017eaja predsjednika i vrhovnog zapovjednika oru\u017eanih snaga. Vije\u0107e je nadalje zaklju\u010dilo da su me\u0111u drugim sudionicima udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata bili i Gojko \u0160u\u0161ak, ministar obrane i Tu\u0111manov bliski suradnik i Zvonimir \u010cervenko, na\u010delnik Glavnog sto\u017eera Hrvatske vojske.
Me\u0111u sudionicima udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata bili su i drugi pripadnici hrvatskog politi\u010dkog i vojnog rukovodstva koji su sudjelovali na predsjedni\u010dkim sastancima i bili Tu\u0111manovi bliski suradnici. <\/p>\n

Na brijunskom sastanku Tu\u0111man i visoki vojni du\u017enosnici razmatrali su kako da se upotrijebe vojne snage da bi se osiguralo da ne samo Srpska vojska Krajine, nego i srpsko civilno stanovni\u0161tvo napuste Krajinu. Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da su visoki hrvatski vojni du\u017enosnici, uklju\u010duju\u0107i Tu\u0111mana, \u0160u\u0161ka i \u010cervenka, upotrijebili hrvatske vojne snage i Specijalnu policiju da po\u010dine zlo\u010dine koji sa\u010dinjavaju cilj udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata. <\/p>\n

Hrvatske vojne snage obuhva\u0107ale su Hrvatsku vojsku i vojnu policiju, kao i jedinice HVO-a koje su bile pod\u010dinjene zapovjednicima Hrvatske vojske. Vije\u0107e nije zaklju\u010dilo da su sudionici udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata koristili policijske snage za \u010dinjenje zlo\u010dina, osim kad je rije\u010d o Specijalnoj policiji. <\/p>\n

Vije\u0107e \u0107e sada razmotriti da li se optu\u017eenima treba pripisati kaznena odgovornost za zlo\u010dine progona, deportacije, razaranja, plja\u010dke, ubojstva, ne\u010dovje\u010dnih djela i okrutnog postupanja. <\/p>\n

Vije\u0107e je konstatiralo da je Ante Gotovina imao \u010din general pukovnika u Hrvatskoj vojsci i da je bio zapovjednik Zbornog podru\u010dja Split tijekom predmetnog vremena. S tog polo\u017eaja g. Gotovina je zapovijedao svim jedinicama Zbornog podru\u010dja Split kao i pridodanim jedinicama. Jedinice vojne policije u Zbornom podru\u010dju Split bile su pod\u010dinjene g. Gotovini u vezi s redovnim zadacima vojne policije. Vije\u0107e je nadalje zaklju\u010dilo da prevencija i procesuiranje kaznenih djela nisu bili izuzeti iz ovlasti koje je g.
Gotovina imao nad Vojnom policijom. <\/p>\n

Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da granatiranje Benkovca, Knina i Obrovca 4. i 5. kolovoza 1995. koje naredio g. Gotovina predstavlja protupravne napade na civile i civilne objekte.
Ti protupravni napadi \u010dinili su va\u017ean element u izvr\u0161enju udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata. Vije\u0107e je nadalje ustanovilo da je g. Gotovina sudjelovao na brijunskom sastanku i da je doprinio planiranju i pripremanju operacije „Oluja“. Nadalje, g. Gotovina nije poduzeo nikakve ozbiljne korake da sprije\u010di niti da naknadno ne\u0161to poduzme u vezi sa zlo\u010dinima za koje je obavije\u0161ten da su ih njegovi pod\u010dinjeni po\u010dinili nad krajinskim Srbima. Ti njegovi propusti imali su u\u010dinak na op\u0107i stav prema zlo\u010dinima u Zbornom podru\u010dju Split. Na osnovi toga Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da je pona\u0161anje g. Gotovine predstavljalo zna\u010dajni doprinos udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom pothvatu. Vije\u0107e je nadalje zaklju\u010dilo da je nare\u0111enje g. Gotovine da se protupravno napadnu civili i civilni objekti samo po sebi predstavljalo zna\u010dajni doprinos udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom pothvatu.
Na temelju radnji i pona\u0161anja g. Gotovine, kao i njegovog sudjelovanja na brijunskom sastanku i onoga \u0161to je tamo rekao Vije\u0107e je ustanovilo da je g. Gotovina imao stanje svijesti da se zlo\u010dini koji \u010dine dio cilja trebaju izvr\u0161iti. Vije\u0107e je stoga zaklju\u010dilo da je g. Gotovina bio sudionik udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata i da je prema tome namjeravao da njegova djela doprinesu tom pothvatu. Vije\u0107e je nadalje zaklju\u010dilo da su druga kaznena djela koja se terete, iako nisu dio zajedni\u010dkog cilja, bila prirodna i predvidljiva posljedica izvr\u0161enja udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata, \u0161to je mogao predvidjeti i g. Gotovina. <\/p>\n

Vije\u0107e sada prelazi na Ivana \u010cermaka. <\/p>\n

Vije\u0107e je ustanovilo da su formalno imenovanje i funkcija g. \u010cermaka bili zapovjednik Zbornog mjesta Knin, ali su njegove odgovornosti bile \u0161ire od odgovornosti zapovjednika zbornog mjesta. Dokazi su pokazali da je g. \u010cermak imao izvjesnog utjecaja nad civilnom i vojnom policijom ali ne i da je bio zadu\u017een ili imao pravne ovlasti za odr\u017eavanje reda i mira. G. \u010cermak nije imao efektivnu kontrolu nad jedinicama Hrvatske vojske van kruga svojih pod\u010dinjenih u Zbornom mjestu i Vije\u0107e nije na\u0161lo pouzdanih
dokaza da su ti po\u010dinjeni po\u010dinili bilo kakve zlo\u010dine. <\/p>\n

Vije\u0107e je ustanovilo da su aktivnosti g. \u010cermaka obuhva\u0107ale kontakte s pripadnicima me\u0111unarodne zajednice, \u010di\u0161\u0107enje Knina, pobolj\u0161anje higijenskih uvjeta, organiziranje javne kuhinje, osposobljavanje bolnice za rad, uklju\u010divanje vode i struje u gradu, ponovno aktiviranje javnih slu\u017ebi, pobolj\u0161anje prometnih uvjeta, pokretanje tvornica i drugih poslovnih objekata i razminiranje Knina i okolice. Dokazima nije ustanovljeno da je g. \u010cermak znao ili namjeravao da njegove aktivnosti doprinesu bilo kakvom cilju naseljavanja Krajine Hrvatima umjesto Srba. <\/p>\n

Kad je rije\u010d o pona\u0161anju g. \u010cermaka u vezi sa zlo\u010dinima koji su po\u010dinjeni na terenu, Vije\u0107e je ustanovilo da je on poricao i sakrivao zlo\u010dine po\u010dinjene u Gruborima 25. kolovoza 1995. Vije\u0107e je nadalje ustanovilo da je g. \u010cermak op\u0107enito davao obmanjuju\u0107a uvjeravanja me\u0111unarodnoj zajednici da se poduzimaju ili da \u0107e se poduzeti koraci da se zaustave zlo\u010dini nad Srbima. Me\u0111utim, osim ovoga, Vije\u0107e nije zaklju\u010dilo da je optu\u017eba dokazala svoje navode da je g. \u010cermak dopustio, umanjivao, poricao ili sakrivao zlo\u010dine nad Srbima, niti da je davao neto\u010dne, nepotpune ili obmanjuju\u0107e informacije ili neto\u010dna uvjeravanja me\u0111unarodnoj zajednici. <\/p>\n

Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da dokazima nije ustanovljeno da je g. \u010cermak bio pripadnik udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata, niti da mu je namjerno ili zna\u010dajno doprinio. Vije\u0107e je tako\u0111er zaklju\u010dilo da g. \u010cermak nije odgovoran ni po jednom drugom vidu odgovornosti za koji se tereti. <\/p>\n

I kona\u010dno, Vije\u0107e prelazi na Mladena Marka\u010da. <\/p>\n

Vije\u0107e je ustanovilo da je u predmetno vrijeme g. Marka\u010d obna\u0161ao polo\u017eaj pomo\u0107nika ministra unutarnjih poslova i bio nadle\u017ean za poslove Specijalne policije. Iako je Specijalna policija pod uobi\u010dajenim okolnostima bila u sastavu hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova, u operaciji „Oluja“ i tijekom pretraga koje su kasnije uslijedile otprilike 2.200 specijalnih policajaca, uklju\u010duju\u0107i i pripadnike Antiteroristi\u010dke jedinice Lu\u010dko, bili su pod\u010dinjeni Glavnom sto\u017eeru Hrvatske vojske i sudjelovali su u vojnim operacijama. S obzirom na funkciju koju je obna\u0161ao, g. Marka\u010d je imao sveukupnu kontrolu nad snagama Specijalne policije i tijekom cijele operacije „Oluja“ i kasnijih akcija pretraga on je tim snagama zapovijedao u skladu sa zapovijedima na\u010delnika Glavnog sto\u017eera. Gospodin Marka\u010d je zapovijedao i dijelom topni\u0161tva Hrvatske vojske iz topni\u010dke skupine TS-5, pridodanom Specijalnoj policiji 3. kolovoza 1995. u operativne svrhe. <\/p>\n

Vije\u0107e je ustanovilo da je g. Marka\u010d sudjelovao na brijunskom sastanku i doprinio planiranju i pripremanju operacije „Oluja“. Vije\u0107e je tako\u0111er ustanovilo da je on zapovijedio Specijalnoj policiji da 4. i 5. kolovoza 1995. granatira Gra\u010dac, \u0161to je predstavljalo protupravni napad na civilno stanovni\u0161tvo i civilne objekte i za posljedicu imalo prisilno razmje\u0161tanje osoba. Zapovijed da se granatira Gra\u010dac sama po sebi predstavlja zna\u010dajni doprinos udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom pothvatu. <\/p>\n

Vije\u0107e je tako\u0111er ustanovilo, uz suprotno mi\u0161ljenje suca Kinisa, da su pripadnici Specijalne policije 5. i 6. kolovoza sudjelovali u razaranju zna\u010dajnog dijela Gra\u010daca. Vije\u0107e je uz to ustanovilo da su oni sudjelovali i u razaranju i plja\u010dkanju imovine krajinskih Srba u Donjem Lapcu 7. i 8. kolovoza 1995. Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da je g. Marka\u010d znao za sudjelovanje svojih pod\u010dinjenih u izvr\u0161enju tih kaznenih djela, ali nije poduzeo
nikakve korake kako bi identificirao po\u010dinitelje i protiv njih pokrenuo odgovaraju\u0107i postupak, niti je poduzeo bilo \u0161to da sprije\u010di po\u010dinjenje daljnjih zlo\u010dina. <\/p>\n

Pripadnici Specijalne policije umorili su 25. kolovoza 1995. nekoliko starijih seljana u zaseoku Grubori. Tog i sljede\u0107eg dana ista postrojba uz to je i zapalila imovinu u Gruborima i u selu Ramljane. Gospodin Marka\u010d je \u0161irio la\u017ene pri\u010de i sudjelovao u prikrivanju zlo\u010dina koje su po\u010dinili njegovi pod\u010dinjeni nad krajinskim Srbima i njihovom imovinom. <\/p>\n

U vezi s izvr\u0161enjem kaznenih djela pripadnika Specijalne policije Vije\u0107e je ustanovilo da, ako je g. Marka\u010d dobio informacije da su njegovi pod\u010dinjeni navodno izvr\u0161ili kaznena djela, njegova je du\u017enost bila da o tome obavijesti kriminalisti\u010dku policiju radi daljnje istrage. Gospodin Marka\u010d je tako\u0111er mogao zatra\u017eiti da se doti\u010dni pripadnici Specijalne policije suspendiraju. <\/p>\n

Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da je svojim radnjama i propustima g. Marka\u010d me\u0111u sebi pod\u010dinjenima stvorio atmosferu neka\u017enjivosti, \u0161to je ohrabrivalo izvr\u0161enje zlo\u010dina nad krajinskim Srbima i njihovom imovinom. <\/p>\n

S obzirom na to, Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da pona\u0161anje g. Marka\u010da predstavlja zna\u010dajan doprinos udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom pothvatu. <\/p>\n

Na temelju njegovih radnji u vezi s pripremama za operaciju „Oluja“, kao i njegovih radnji i propusta u vezi sa zlo\u010dinima koje su po\u010dinili pripadnici Specijalne policije, Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da je g. Marka\u010d imao stanje svijesti da zlo\u010dini koji \u010dine dio cilja udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata moraju biti izvr\u0161eni. Vije\u0107e je stoga ustanovilo da je g. Marka\u010d bio
\u010dlan udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata i da mu je putem svojih radnji i propusta namjeravao doprinijeti. Vije\u0107e je nadalje zaklju\u010dilo da su druga kaznena djela, iako nisu dio zajedni\u010dke svrhe, bila prirodne i predvidljive posljedice izvr\u0161enja udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata, \u0161to je mogao predvidjeti i gospodin Marka\u010d. <\/p>\n

Nakon \u0161to je sa\u017eelo svoje zaklju\u010dke, Vije\u0107e \u0107e sada iznijeti dispozitiv. <\/p>\n

G. Gotovina, molim vas ustanite. <\/p>\n

Iz gorenavedenih razloga, ovo Sudsko vije\u0107e, nakon \u0161to je razmotrilo sve dokaze i <\/p>\n

argumente stranaka, Statut i Pravilnik, a na osnovi pravnih nalaza i utvr\u0111enog \u010dinjeni\u010dnog <\/p>\n

stanja iznijetog u presudi, progla\u0161ava vas krivim kao sudionika udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog <\/p>\n

pothvata po sljede\u0107im optu\u017ebama: <\/p>\n

To\u010dka 1, progon kao zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti; <\/p>\n

To\u010dka 2, deportacija kao zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti; <\/p>\n

To\u010dka 4, plja\u010dka javne i privatne imovine kao kr\u0161enje zakona i obi\u010daja ratovanja; <\/p>\n

To\u010dka 5, bezobzirno razaranje kao kr\u0161enje zakona i obi\u010daja ratovanja; <\/p>\n

To\u010dka 6, ubojstvo kao zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti; <\/p>\n

To\u010dka 7, ubojstvo kao kr\u0161enje zakona i obi\u010daja ratovanja; <\/p>\n

To\u010dka 8, ne\u010dovje\u010dna djela kao zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti; i <\/p>\n

To\u010dka 9, okrutno postupanje kao kr\u0161enje zakona i obi\u010daja ratovanja. <\/p>\n

Raspravno vije\u0107e progla\u0161ava da niste krivi po to\u010dki 3, ne\u010dovje\u010dna djela (prisilno premje\u0161tanje) kao zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti. <\/p>\n

Kad je rije\u010d o odmjeravanju kazne, Vije\u0107e je uzelo u obzir te\u017einu kaznenih djela, posebno veliki broj zlo\u010dina na \u0161irem geografskom podru\u010dju, ranjivost \u017ertava i va\u0161u zloupotrebu polo\u017eaja vlasti. Kao olak\u0161avaju\u0107e okolnosti, Vije\u0107e je uzelo u obzir va\u0161e pona\u0161anje u pritvoru i sudnici. Vije\u0107e je tako\u0111er uzelo u obzir praksu izricanja kazni u biv\u0161oj Jugoslaviji. <\/p>\n

Za ta kaznena djela Vije\u0107e vas, g. Gotovina, osu\u0111uje na jedinstvenu kaznu od 24 godine zatvora. <\/p>\n

Imate pravo da vam se u to ura\u010duna period koji ste proveli u pritvoru, a to je 1956 dana. <\/p>\n

Izvolite sjesti. <\/p>\n

G. \u010cermak, molim vas ustanite. <\/p>\n

Sudsko vije\u0107e, nakon \u0161to je razmotrilo sve dokaze i argumente stranaka, Statut i Pravilnik, a na osnovi pravnih nalaza i utvr\u0111enog \u010dinjeni\u010dnog stanja iznijetog u presudi, progla\u0161ava da niste krivi ni po jednoj to\u010dki optu\u017enice. Vije\u0107e nala\u017ee da budete pu\u0161teni iz Pritvorske jedinice Ujedinjenih naroda nakon \u0161to Tajni\u0161tvo obavi za to potrebne prakti\u010dne
pripreme. <\/p>\n

Izvolite sjesti. <\/p>\n

G. Marka\u010d, molim vas ustanite. <\/p>\n

Iz gorenavedenih razloga, Sudsko vije\u0107e, nakon \u0161to je razmotrilo sve dokaze i argumente stranaka, Statut i Pravilnik, a na osnovi pravnih nalaza i utvr\u0111enog \u010dinjeni\u010dnog stanja iznijetog u presudi, progla\u0161ava vas krivim kao sudionika udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata po sljede\u0107im optu\u017ebama: <\/p>\n

To\u010dka 1, progon kao zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti; <\/p>\n

To\u010dka 2, deportacija kao zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti; <\/p>\n

To\u010dka 4, plja\u010dka javne i privatne imovine kao kr\u0161enje zakona i obi\u010daja ratovanja; <\/p>\n

To\u010dka 5, bezobzirno razaranje kao kr\u0161enje zakona i obi\u010daja ratovanja; <\/p>\n

To\u010dka 6, ubojstvo kao zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti; <\/p>\n

To\u010dka 7, ubojstvo kao kr\u0161enje zakona i obi\u010daja ratovanja; <\/p>\n

To\u010dka 8, ne\u010dovje\u010dna djela kao zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti; i <\/p>\n

To\u010dka 9, okrutno postupanje kao kr\u0161enje zakona i obi\u010daja ratovanja. <\/p>\n

Raspravno vije\u0107e progla\u0161ava da niste krivi po to\u010dki 3, ne\u010dovje\u010dna djela (prisilno premje\u0161tanje) kao zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti. <\/p>\n

Kad je rije\u010d o odmjeravanju kazne, Vije\u0107e je uzelo u obzir velik broj zlo\u010dina na \u0161irem geografskom podru\u010dju i tokom du\u017eeg vremenskog perioda kao i ranjivost \u017ertava.
Vije\u0107e je nadalje smatralo da va\u0161a zloupotreba vlasti predstavlja ote\u017eavaju\u0107u okolnost. <\/p>\n

Kao olak\u0161avaju\u0107u okolnost, Vije\u0107e je uzelo u obzir va\u0161e zdravstveno stanje. Vije\u0107e je tako\u0111er uzelo u obzir praksu izricanja kazni u biv\u0161oj Jugoslaviji. <\/p>\n

Za ta kaznena djela Vije\u0107e vas, g. Marka\u010d, osu\u0111uje na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora. <\/p>\n

Imate pravo da vam se u to ura\u010duna period koji ste proveli u pritvoru, a to je 1477 dana. <\/p>\n

Izvolite sjesti. <\/p>\n

Time je zavr\u0161eno \u010ditanje presude koja je sada dostupna javnosti. Su\u0111enje je zavr\u0161eno. <\/p>\n

Veritas<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

(Isklju\u010divo za medije. Nije zvani\u010dan dokument) United Nations Nations Unies Den Haag, 15. travanj 2011. Sa\u017eetak presude u predmetu Tu\u017eitelj protiv Ante Gotovine, Ivana \u010cermaka i Mladena Marka\u010da<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/739"}],"collection":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=739"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/739\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=739"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=739"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=739"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}