{"id":8080,"date":"2015-09-21T08:55:24","date_gmt":"2015-09-21T06:55:24","guid":{"rendered":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=8080"},"modified":"2015-09-21T08:55:24","modified_gmt":"2015-09-21T06:55:24","slug":"snagator-pomagao-i-tesli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=8080","title":{"rendered":"Snagator pomagao i Tesli"},"content":{"rendered":"<p><span class=\"author\">Dragan VUJI\u010cI\u0106<\/span>\u00a0| 20. septembar 2015.<\/p>\n<div class=\"imgb\"><a class=\"verticalArticleImage cboxElement\" href=\"http:\/\/www.novosti.rs\/upload\/images\/2015\/\/19\/marijan-matijevic.jpg\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.novosti.rs\/upload\/thumbs\/images\/2015\/\/19\/marijan-matijevic_620x0.jpg\" alt=\" Marijan Matijevi\u0107\" \/><\/a><\/div>\n<div class=\"imgb\"><\/div>\n<p class=\"caption aaaaa\">Marijan Matijevi\u0107<\/p>\n<p class=\"caption aaaaa\">MARIJAN Matijevi\u0107 je, ka\u017eu, bio najja\u010di \u010dovek na svetu u prvoj polovini 20. veka. Ro\u0111en je u selu Grabunu kraj Gra\u010daca u Lici 1878. Za \u017eivota bio je podjednako slavan i u nema\u010dkom i austrougarskom carstvu, voleo ga je kralj Aleksandar i izuzetno cenio Josip Broz Tito. Slavila su ga i Amerika, Kina, Japan&#8230;<!--more--><\/p>\n<p>Se\u0107anje na njega na na\u0161im prostorima ipak je izbledelo. U Hrvatskoj postoje klubovi snagatora koji nose njegovo ime i tamo ga nazivaju Hrvatski Samson. Ipak, zaostav\u0161tina Marijana Matijevi\u0107a, junaka iz Like, nalazi se u depoima Muzeja Nikola Tesla u Beogradu. Cirkuske rekvizite slavnog dede u Krunsku 51 je donela njegova unuka Irena Matijevi\u0107, jedina \u017eiva naslednica, posle radijske emisije u kojoj je bilo re\u010di kako se Tesla u Njujorku rado dru\u017eio sa na\u0161im ljudima koji su se na\u0161li na severnoameri\u010dkom kontinentu.<\/p>\n<p>U Muzeju u Beogradu su dve velike kutije sa Matijevi\u0107evim rekvizitima sa egzibicioionih predstava. Tu su paso\u0161, plakati sa nastupa, novinski ise\u010dci sa svih delova zemljine kugle.<\/p>\n<p>&#8211; On je bio zakleti Jugosloven &#8211; pri\u010da njegova unuka Irena i napominje da je gotovo sve \u0161to bi zaradio darivao je domovini ili emigrantskoj sirotinji kada bi nastupao negde preko okeana. Godine 1927. deo svojih prihoda sa egzbicionih predstava poklonio je Nikoli Tesli za njegov istra\u017eiva\u010dki rad, a bio je prijatelj i sa bogatim i mo\u0107nim Pupinom&#8230;<\/p>\n<p>Kao mladi\u0107 Marijan je bio pru\u017eni radnik. Potom je oti\u0161ao u Berlin, gde je bio nosa\u010d sve dok u jednim novinama nije pro\u010ditao da u cirkusu nastupa poznati prvak u te\u0161koj atletici koji na dvoboj u rvanju izaziva suparnike za nagradu od 500 zlatnih maraka. To je bila prekretnica u njegovom \u017eivotu. Po\u0161to je u ringu &#8222;otresao&#8220; protivnika, zauzeo je njegovo mesto 1900. godine.<\/p>\n<p>Legenda o Matijevi\u0107u kazuje kako se on brzo osamostalio. Obi\u0161ao je svet demonstriraju\u0107i snagu. Rvao se protiv mnogih protivnika i nikada nije izgubio, a posebno te\u017eak poraz naneo je Primu Karneri, svetskom prvaku u boksu iz Italije. Njega je s lako\u0107om podigao i bacio preko konopaca ravno u gledali\u0161te.<\/p>\n<div class=\"inlineImage_center\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.novosti.rs\/upload\/images\/2015\/\/19\/Marijan-Matijevic-04-2008-2.jpg\" alt=\"\" \/><\/div>\n<p>Po\u017euteli plakati iz muzejskog depoa svedo\u010de da je na njegovom cirkuskom repertoaru bilo vi\u0161e demonstracija. Savijao je debele gvozdene \u0161ipke oko ruku i vrata, macolom su mu razbijali kamen od 150 kilograma na grudima, zubima je dizao ba\u010dve od 50 litara. U Njujorku je u luci, pred hiljadama ljudi, rukama povukao dva trgova\u010dka broda vezana brodskim konopom, a zatim je na aerodromu konopcem zadr\u017eao avion u poletanju.<\/p>\n<p>&#8211; Moj deda je zaista bio pravo \u010dudo &#8211; pri\u010da, za &#8222;Novosti&#8220;, Irena Matijevi\u0107 \u0107erka Marijanovog sina Marka. &#8211; Ono \u0161to kod njega i danas fascinira jeste da je kao ne\u0161kolovan \u010dovek shvatio da bez marketinga nema uspeha u \u0161ou-biznisu. Odmah po prvom odlasku u Ameriku, negde oko 1905. je \u0161tampao svoje razglednice, plakate, memorandume na kojima se potpisivao obo\u017eavaocima.<\/p>\n<p>Tajna Marjanove nadnaravne snage otkrivena je 1912. u \u010cikagu. Tada su ga, posle jednog nastupa, lekari odveli na rendgen aparat i snimili mu kosti. Kada je snimak iza\u0161ao, svi su bili u \u0161oku. Naime, pokazalo se da Matijevi\u0107eve mi\u0161i\u0107i na rukama, grudnom ko\u0161u i vratu, prekrivaju dvostruko ko\u0161tano tkivo, odnosno da ima &#8222;duple kosti&#8220;. Ovi rendgen snimci sada se nalaze u Muzeju Nikole Tesle.<\/p>\n<p><i>Neobi\u010dne kosti<\/i><\/p>\n<div class=\"inlineImage_center\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.novosti.rs\/upload\/images\/2015\/\/19\/Marijan-Matijevic-03-2008-2.jpg\" alt=\"\" \/><\/div>\n<p>Marjan je posle Drugog svetskog rata nastupao \u0161irom zemlje. Sve pare koji bi zaradio davao je za obnovu zemlje, a Tito mu je ve\u0107 1947. darovao autobus i \u0161ofera da ga voze po Jugoslaviji. Umro je 1951. u 74. godini od zapaljenja plu\u0107a.<\/p>\n<p><b>DRAMA JUGOSLOVENA<\/b><\/p>\n<p>Marijan je po\u0161tovanje kod Tita i komunista zaradio jer nije hteo da od 1941. do 1944 nastupa pod &#8222;\u0161ahovnicom&#8220;. Pravdao se bole\u0161\u0107u, a sve to vreme pro\u017eivljavao je te\u0161ku porodi\u010dnu dramu u \u017dupanji. Sin Marko bio je partizan 12. slavonske, a sin Nikica zakleti usta\u0161a. Uz sve zlo, Marijanova \u017eena je bila jevrejka \u010dijih su devet \u010dlanova porodice usta\u0161e odvele u Jasenovac. Na molbu porodice Nikica ju je spasao, ba\u0161 kao i dve njene sestre.<\/p>\n<p>Ostalih \u0161est \u010dlanova porodice nije mogao ili nije hteo.<\/p>\n<p><i>Od \u0161ina pravio ogrlicu<\/i><\/p>\n<div class=\"inlineImage_center\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.novosti.rs\/upload\/images\/2015\/\/19\/Marijan-Matijevic-01-2008-2.jpg\" alt=\"\" \/><\/div>\n<p>&#8211; Nikica je u familiji upam\u0107en kao zlo &#8211; pri\u010da Irena Matijevi\u0107. &#8211; Kada je imao 13 godina pucao je iz pi\u0161tolja ocu u glavu, ljubomoran jer je ovaj slavan. Ostala je pri\u010da, da kada ga je baka poslala po lekove u grad i po\u0161to bi ih doneo prosuo je te lekove u septi\u010dku jamu kako bi je naljutio. Naravno da je postao usta\u0161a i osu\u0111eni zlo\u010dinac posle rata. Glavu mu je spasila majka koja je Marijana naterala da ide kod Jakova Bla\u017eevi\u0107a u CK Hrvatske da moli da ga po\u0161tede. Bla\u017eevi\u0107 ga je spasao.<\/p>\n<p><b>KADA RUS ZAKUKA<\/b><\/p>\n<p>Jedna od legendarnih pri\u010da o Matijevi\u0107u govori o njegovom rva\u010dkom okr\u0161aju sa pukovnikom Gromkovom, oficirom Crvene armije i sovjetskim \u0161ampionom u rvanju u Vukovaru 1948. Naime Gromkov, \u010duv\u0161i da u \u017dupanji \u017eivi najja\u010di \u010dovek na svetu, izazvao je Marijana obe\u0107av\u0161i mu svoje sportske i vojni\u010dke medalje koje ima.<\/p>\n<p><i>Mogao 600 kilograma da dr\u017ei u rukama<\/i><\/p>\n<div class=\"inlineImage_center\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.novosti.rs\/upload\/images\/2015\/\/19\/Matijevic-200815-5790.jpg\" alt=\"\" \/><\/div>\n<p>Gromkov, kada je video protivnika, koji je tada imao 70 godina, hteo je da odustane od rvanja, misle\u0107i da \u0107e povrediti vreme\u0161nog junaka. No ovaj se nije dao. Usledio je okr\u0161aj u ringu i posle desetak minuta klin\u010da Gromkov je zavr\u0161io na podu i zapomagao da ga Marijan pusti iz svog \u010deli\u010dnog zagrljaja. Rus je ponudio svoje medalje, ali ih Marjan nije hteo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dragan VUJI\u010cI\u0106\u00a0| 20. septembar 2015. Marijan Matijevi\u0107 MARIJAN Matijevi\u0107 je, ka\u017eu, bio najja\u010di \u010dovek na svetu u prvoj polovini 20. veka. Ro\u0111en je u selu Grabunu kraj Gra\u010daca u Lici 1878. Za \u017eivota bio je podjednako slavan i u nema\u010dkom i austrougarskom carstvu, voleo ga je kralj Aleksandar i izuzetno cenio Josip Broz Tito. Slavila [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8080"}],"collection":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8080"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8080\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8081,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8080\/revisions\/8081"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8080"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8080"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8080"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}