{"id":8159,"date":"2015-09-27T16:07:41","date_gmt":"2015-09-27T14:07:41","guid":{"rendered":"https:\/\/srcekrajine.org\/2015\/09\/27\/strah-od-pljacke-preko-onlajn-racuna\/"},"modified":"2015-09-27T16:07:41","modified_gmt":"2015-09-27T14:07:41","slug":"strah-od-pljacke-preko-onlajn-racuna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=8159","title":{"rendered":"Strah od plja\u010dke preko onlajn ra\u010duna"},"content":{"rendered":"<div class=\"ftpimagefix\" style=\"float:left\"><a class=\"colorbox\" href=\"http:\/\/www.novosti.rs\/vesti\/naslovna\/tehnologije\/aktuelno.236.html:569129-Strah-od-pljacke-preko-onlajn-racuna\"><img decoding=\"async\" width=\"150\" src=\"http:\/\/www.novosti.rs\/upload\/thumbs\/images\/2015\/\/09\/26\/it-podataka_150x90.jpg\" align=\"right\"><\/a><\/div>\n<p>ISTRA\u017dIVANjE koje su sprovele kompanije Kaspersky Lab i B2B International pokazalo je da su od svih sajber pretnji, korisnici interneta najvi\u0161e zabrinuti kada je u re\u010d o plja\u010dki njihovih onlajn ra\u010duna. Hakovanje teku\u0107ih ra\u010duna i malveri stvoreni kako bi krali lozinke i poverljive informacije navedeni su kao najve\u0107i strahovi korisnika, jer pribli\u017eno isti broj korisnika brine o ove dve pretnje (64, odnosno 65 odsto ispitanika). Na tre\u0107em mestu su finansijske pretnje, gde 58 odsto korisnika ima strah od potencijalnog gubitka novca sa ra\u010duna, a zatim se na \u010detvrtom mestu nalaze &#8222;fi\u0161ing&#8220; imejlovi i veb-sajtovi, pretnje koje tako\u0111e imaju za cilj kra\u0111u li\u010dnih podataka sa onlajn ra\u010duna. Jedan zabrinjavaju\u0107i rezultat koji je otkriven ovim istra\u017eivanjem jeste \u010dinjenica da je 28 odsto korisnika neobave\u0161teno o ransomware pretnji. Ovakva situacija je naro\u010dito zabrinjavaju\u0107a s obzirom na to da se sve \u010de\u0161\u0107e pojavljuju novi maliciozni programi koji zarobljavaju fajlove na ra\u010dunaru i zahtevaju novac za de\u0161ifruju\u0107i klju\u010d. Stru\u010dnjaci iz kompanije Kaspersky Lab su, na primer, prijavili novu modifikaciju trojanca Tesla Crypt koji od svake \u017ertve zahteva 500 dolara. Adware reklamni virusi i maliciozne aplikacije koje su stvorene kako bi pristupile veb-kamerama, vode\u0107e su me\u0111u pretnjama kojih su korisnici svesni, ali koje ih ne brinu. Me\u0111utim, ovi programi su znatno opasniji nego \u0161to korisnici misle: sajber kriminalci mogu da posmatraju korisnike ili da prislu\u0161kuju razmenu poverljivih informacija putem veb-kamere, kao i da koriste video-snimke kako bi ucenjivali \u017ertve, a moduli reklama mogu biti upotrebljeni kao okvir za jo\u0161 opasnije programe. Istra\u017eivanje ukazuje na to da korisnici i dalje potcenjuju mnoge sajber pretnje. &#8211; Ljudi brinu za bezbednost svojih onlajn ra\u010duna, iako u stvarnosti samo mali broj njih smatra da mo\u017ee da bude meta sajber napada. Upravo to je situacija gde oni gre\u0161e! Napada\u010di se \u010desto oslanjaju na element iznena\u0111enja, na trenutak kada ih korisnici najmanje <a href=\"http:\/\/www.novosti.rs\/vesti\/naslovna\/tehnologije\/aktuelno.236.html:569129-Strah-od-pljacke-preko-onlajn-racuna\" class=\"colorbox\" id=\"rssmi_more\">[&#8230;]<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>ISTRA\u017dIVANjE koje su sprovele kompanije Kaspersky Lab i B2B International pokazalo je da su od svih sajber pretnji, korisnici interneta najvi\u0161e zabrinuti kada je u re\u010d o plja\u010dki njihovih onlajn ra\u010duna. Hakovanje teku\u0107ih ra\u010duna i malveri stvoreni kako bi krali lozinke i poverljive informacije navedeni su kao najve\u0107i strahovi korisnika, jer pribli\u017eno isti broj korisnika [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":8160,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8159"}],"collection":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8159"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8159\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8160"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}