{"id":898,"date":"2012-01-27T08:00:38","date_gmt":"2012-01-27T07:00:38","guid":{"rendered":"http:\/\/37.251.99.59:5000\/?p=898"},"modified":"2012-01-27T08:00:38","modified_gmt":"2012-01-27T07:00:38","slug":"danas-je-sveti-sava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=898","title":{"rendered":"Danas je Sveti Sava"},"content":{"rendered":"<p>\u00a0<\/p>\n<div class=\"boxImage\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.rts.rs\/upload\/storyBoxImageData\/2012\/01\/26\/9137878\/sveti_sava.jpg\" border=\"0\" alt=\"sveti_sava.jpg\" title=\"sveti_sava.jpg\" width=\"527\" height=\"280\" \/><\/div>\n<div class=\"boxImage\" \/><strong>Savindan, slava u \u010dast utemeljiva\u010da obrazovanja i prvog srpskog  arhiepiskopa Svetog Save, obele\u017eava se u\u00a0\u0161kolama \u0161irom Srbije.\u00a0Praznik  se u \u0161kolama tradicionalno obele\u017eava kao radni dan, ali bez nastave, uz  akademije i sve\u010dane priredbe. <\/strong><br \/> <!--more--> <\/div>\n<p><strong>Za\u010detnik srpske srednjovekovne\u00a0knji\u017eevnosti<\/strong><\/p>\n<p>Sveti  Sava se smatra za\u010detnikom srpske srednjovekovne knji\u017eevnosti. Njegovo  svetovno ime bilo je Rastko, rodio se 1169. godine i\u00a0bio je najmla\u0111i sin  srpskog \u017eupana Stefana Nemanje (Sveti Simeon).<\/p>\n<p>Sveti Sava je  napisao manastirske tipike &#8211; Karejski, Hilandarski i Studeni\u010dki.  Prevodio je sa gr\u010dkog i posrbio va\u017ene pravno-teolo\u0161ke tekstove  &#8222;Zakonopravilo&#8220;, \u0161to je prevod Justinijanove &#8222;\u0160este novele&#8220;. To va\u017eno  pravno delo odre\u0111uje odnose crkve i dr\u017eave putem takozvane simfonije.<\/p>\n<p>Prevodio  je\u00a0Hipokrata i Galena i prikupljao srednjovekovne medicinske zapise, od  kojih je nastao &#8222;Hilandarski medicinski kodeks&#8220;. U Hilandaru je 1198.  godine osnovao prvu bolnicu.<\/p>\n<p>Izdvojio je najbitnije iz srpske  tradicije, oplemenio je i povezao sa najve\u0107im duhovnim i civilizacijskim  dostignu\u0107ima svog vremena. Veoma mlad, oko 1192. godine, oti\u0161ao je\u00a0u  Svetu Goru, gde se zamona\u0161io u ruskom manastiru Sveti Pantelejmon.<\/p>\n<p>U  Nikeji je 1219. od vizantijskog cara Teodora Laskarisa i vaseljenskog  patrijarha Manojla i Haritopula izdejstvovao autokefalnost  (samostalnost) srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju, za \u010dije je sredi\u0161te  odredio manastir \u017di\u010du.<\/p>\n<p>Bio je neobi\u010dno ve\u0161t i u  dr\u017eavno-diplomatskim poslovima, 1208. godine u manastiru Studenica nad  o\u010devim telom, koje je preneo sa Svete Gore, izmirio je svoju zava\u0111enu  bra\u0107u Vukana i Stefana.<\/p>\n<p>Preminuo je u tada\u0161njoj bugarskoj  prestonici Trnovu 25. januara 1236. godine, na povratku iz hodo\u010da\u0161\u0107a u  Jerusalim, posle jedne diplomatske misije za Bugarsku arhiepiskopiju.  Prema zapisima iz tog vremena, glas o njegovoj smrti stigao je u Srbiju  27. januara, pa se u SPC na taj dan slu\u017ee liturgije.<\/p>\n<p>Njegove mo\u0161ti  su iz Trnova prenete i sahranjene u manastiru Mile\u0161eva 6. maja 1237.  godine. Mo\u0161ti je spalio Sinan Pa\u0161a 1594. godine na Vra\u010daru. Na tom mestu  sada je spomen hram posve\u0107en Svetom Savi.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u00a0 Savindan, slava u \u010dast utemeljiva\u010da obrazovanja i prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save, obele\u017eava se u\u00a0\u0161kolama \u0161irom Srbije.\u00a0Praznik se u \u0161kolama tradicionalno obele\u017eava kao radni dan, ali bez nastave, uz akademije i sve\u010dane priredbe.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/898"}],"collection":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=898"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/898\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=898"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=898"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=898"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}