{"id":9269,"date":"2015-12-21T09:23:19","date_gmt":"2015-12-21T08:23:19","guid":{"rendered":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=9269"},"modified":"2015-12-21T09:23:19","modified_gmt":"2015-12-21T08:23:19","slug":"bozic-bata-ustuknuo-pred-deda-mrazom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=9269","title":{"rendered":"Bo\u017ei\u0107 Bata ustuknuo pred Deda Mrazom"},"content":{"rendered":"<p><span class=\"author\">J. Matijevi\u0107<\/span> | 20. decembar 2015.<\/p>\n<p>Bo\u017ei\u0107 &#8211; Bata\u00a0 zna\u010di &#8211; Bo\u017ei\u0107 dolazi, u smislude se \u010duje\u00a0 bat njegovih koraka&#8230;<\/p>\n<div class=\"gallery\">\n<div class=\"imgb\"><a class=\"verticalArticleImage cboxElement\" href=\"http:\/\/www.novosti.rs\/upload\/images\/2015\/\/12\/19\/a-10-Dedamraz.jpg\"> <img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.novosti.rs\/upload\/thumbs\/images\/2015\/\/12\/19\/a-10-Dedamraz_620x0.jpg\" alt=\"  Foto A. Stankovi\u0107\" \/><\/a><\/div>\n<div class=\"imgb\">\n<p>DA su im se roditelji pridr\u017eavali tradicije, deca koja su tokom godine bila dobra i poslu\u0161na, zatekla bi u subotu ujutro, na Svetog Nikolu, u svojim cipelicama i \u010dizmicama poklon\u010di\u0107e i slatki\u0161e! Ali radovanje mali\u0161ana poklonima \u201codlo\u017eeno\u201d je do dolaska Deda Mraza i(li) Bo\u017ei\u0107 Bate. U Srbiji je tako od sredine tridesetih godina minulog veka, a naro\u010dito od kraja Drugog svetskog rata, kada su i Sveti Nikola i Bo\u017ei\u0107 Bata ustuknuli pred simpati\u010dnim puna\u010dkim dekom, koji nosi crveno odelo, ima belu duga\u010dku bradu i rumene obraze.<\/p>\n<div class=\"inlineBanner\">\n<p><!--more--><\/p>\n<\/div>\n<p>Ovo, me\u0111utim, nije jedini primer da Srbi zaborave i zapostave svoje obi\u010daje. Da li su, zato, opravdani \u201cglasovi\u201d koji poru\u010duju da na\u0161 narod neprekidno poni\u0161tava svoju posebnost, da se lako odri\u010de svojih i brzo prihvata tu\u0111e obi\u010daje, \u010dak i kada sa srpskim nemaju nikakvih dodirnih ta\u010daka?<\/p>\n<p>&#8211; Srbi se, kao i svi drugi narodi, ne odri\u010du svoje tradicije, ve\u0107 je primenjuju shodno vremenu u kom \u017eive &#8211; ka\u017ee profesor dr Vesna Marjanovi\u0107, etnolog. &#8211; Na\u0161 narod je obi\u010daje nasle\u0111ivao u svim vremenima i ako su odre\u0111eni nekom, uslovno re\u010denom vremenskom granicom, mogu se na\u0107i i pratiti do danas u ve\u0107ini krajeva Srbije, kako u gradovima tako i u selima.<\/p>\n<p>S obzirom na to da ju\u017enoslovensko, pa i podru\u010dje dana\u0161nje Srbije, odlikuju stalne migracije stanovni\u0161tva, preseljenja i zbegovi usled raznih neda\u0107a, po re\u010dima na\u0161e sagovornice, i obi\u010daji su se prenosili i me\u0161ali izme\u0111u prido\u0161lica i autohtonog stanovni\u0161tva. Ti procesi su, ka\u017ee, u pro\u0161losti naro\u010dito bili izra\u017eeni pod uticajima iz srednjoevropskih zemalja i Levanta (Orijenta).<\/p>\n<p>&#8211; Iz tog kulturnog \u0161arenila, Srbi su prihvatali i prisvajali ono \u0161to im je bilo zna\u010dajno za napredak &#8211; obja\u0161njava profesorka. &#8211; A kada se ne\u0161to prenosilo kroz, na primer, tri generacije, usvajalo se i postajalo je deo identiteta, odlika i obred na\u0161eg naroda, naro\u010dito u bo\u017ei\u0107nim i vaskr\u0161njim obi\u010dajima. Tako je, recimo, povorka vertepa &#8211; dece \u010destitara u vreme bo\u017ei\u0107nih praznika &#8211; nastala pod uticajem ruskih i ukrajinskih sve\u0161tenika u 18. veku, prihva\u0107ena u na\u0161 pravoslavni milje i danas se pojavljuje kao deo srpske ba\u0161tine!<\/p>\n<p>Kada se govori o \u010duvanju srpskih obi\u010daja i prihvatanju tu\u0111ih, kako ka\u017ee na\u0161a sagovornica, ne sme se zaboraviti da su po dolasku na Balkansko poluostrvo, Srbi prihvatili deo zate\u010dene balkanske tradicije koja je bila srodna sa slovenskom.<\/p>\n<p>&#8211; Najbolji primer je verovanje u svetost nekog drve\u0107a ili povezivanje sa kultom predaka jer je to verovatno bilo va\u017eno i u kulturi na\u0161ih predaka &#8211; podse\u0107a Marjanovi\u0107eva. &#8211; Danas imamo sa\u010duvan ostatak, istina modifikovan, u kultnom drvetu zapisu, ili pak u badnjaku, pa i ki\u0107enju jelke &#8211; \u0161to jeste germanski uticaj i kod nas je do\u0161ao preko srednjoevropskog stanovni\u0161tva naseljenog u 18. i 19. veku u Vojvodinu.<\/p>\n<p>Izli\u0161no bi bilo, smatra na\u0161a sagovornica, o\u010dekivati da neki srpski obi\u010daji danas o\u017eive.<\/p>\n<p>&#8211; Ne mo\u017eemo da vratimo to\u010dak unazad, da pravimo ognji\u0161ta nasred sobe, da \u017eivimo svi u jednoj prostoriji ili pak da se kolje petao na pragu nove ku\u0107e &#8211; ka\u017ee Marjanovi\u0107eva. &#8211; Srbi, tako\u0111e, kao i drugi narodi, ne \u017eive vi\u0161e sjedinjeni s prirodom i njenim zakonima. Osim toga, nosioci tradicionalnog modela pona\u0161anja u selima i\u0161\u010dezavaju, sela se prazne, a stara\u010dka doma\u0107instva imaju druge potrebe. U gradu se tradicionalni model pona\u0161anja i mi\u0161ljenja druga\u010dije predstavlja. Druga\u010dije se \u017eivi, ali neki obi\u010daji, po potrebi, mogu da predstavljaju kop\u010du izme\u0111u pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti.<\/p>\n<p><span style=\"color: #00ccff;\"><b>FOLKLOR &#8211; \u010cUVAR OBI\u010cAJA <\/b>OBI\u010cAJI \u017eive u narodu dok imaju svoju tradicijom propisanu \u201cfunkciju\u201d usmerenu, pre svega, na obezbe\u0111ivanje egzistencije, a potom i na pravila pona\u0161anja &#8211; nagla\u0161ava na\u0161a sagovornica. &#8211; Ukoliko se to prevazi\u0111e, obi\u010daji gube svoj zna\u010daj. Ali ne i\u0161\u010dezavaju odjedanput, ve\u0107 se i danas mogu uo\u010diti u nekim krajevima ili u koreografijama folklornih grupa. Povorke lazarica vi\u0161e ne idu kroz selo na Lazarevu subotu, ali su zato preoblikovane i na\u0161le su se u repertoarima raznih igra\u010dkih i peva\u010dkih grupa.<\/span><\/p>\n<p><b>OSMI\u0160LjENO U JUGOSLAVIJI<\/b><\/p>\n<p>&#8211; KOMUNISTI\u010cKO dru\u0161tvo u nekada\u0161njoj jugoslovenskoj dr\u017eavi, u nameri da suzbije svetkovanje Bo\u017ei\u0107a, mnoge je rituale prebacilo na praznovanje Nove godine &#8211; podse\u0107a Vesna Marjanovi\u0107. &#8211; Smi\u0161ljeno se u drugoj polovini 20. veka prekidao prirodni usmeni, tradicijom ustaljeni obrazac preno\u0161enja porodi\u010dnih i lokalnih bo\u017ei\u0107nih obi\u010daja. Ustaljeni obrasci dobijali su novu formu. I pored svega, \u010dini se da je obi\u010daj darivanja dece opstao kao izraz univerzalne ljudske \u017eelje za povezivanjem u praznovanju svake godine novog \u017eivota. U svim sredinama u Srbiji, u drugoj polovini minulog veka, razvio se poseban lik pod maskom, Deda Mraz, do tada ne tako \u010dest u na\u0161oj kulturi. Devedesetih godina, ponovnim uvo\u0111enjem javnog slavljenja Bo\u017ei\u0107a, dolazi do preispitivanja postojanja Deda Mraza. Iako nije bilo dvoumljenja da li Deda Mraz ostaje u novogodi\u0161njim spektaklima, razmatrano je i kako o\u017eiveti starog Bo\u017ei\u0107 Batu.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>J. Matijevi\u0107 | 20. decembar 2015. Bo\u017ei\u0107 &#8211; Bata\u00a0 zna\u010di &#8211; Bo\u017ei\u0107 dolazi, u smislude se \u010duje\u00a0 bat njegovih koraka&#8230; DA su im se roditelji pridr\u017eavali tradicije, deca koja su tokom godine bila dobra i poslu\u0161na, zatekla bi u subotu ujutro, na Svetog Nikolu, u svojim cipelicama i \u010dizmicama poklon\u010di\u0107e i slatki\u0161e! Ali radovanje mali\u0161ana [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9269"}],"collection":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9269"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9269\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9270,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9269\/revisions\/9270"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9269"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9269"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9269"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}