{"id":931,"date":"2012-03-24T06:49:49","date_gmt":"2012-03-24T05:49:49","guid":{"rendered":"http:\/\/37.251.99.59:5000\/?p=931"},"modified":"2012-03-24T06:49:49","modified_gmt":"2012-03-24T05:49:49","slug":"ive-rane-od-anela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=931","title":{"rendered":"\u017dive rane od \u201can\u0111ela\u201c"},"content":{"rendered":"<p><strong>\u00a0Navr\u0161ilo se trinaest godina od NATO bombardovanja SR Jugoslavije. Tokom  78 dana bombardovanja stradalo 2.500 ljudi, \u0161teta oko 30 milijardi  dolara<\/strong><\/p>\n<p>             <img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/m.ruvr.ru\/data\/2012\/03\/23\/1303719725\/4CK_building_on_fire_1999.jpg\" border=\"0\" width=\"460\" height=\"268\" \/><\/p>\n<p> <!--more--> <\/p>\n<p><font size=\"-0\">NE se\u0107a se samo onaj ko se tada nije rodio.  Zaglu\u0161uju\u0107i zvuk sirena zaparao je vazduh. Iz Avijana u Italiji, krenuo  je let &#8222;Milosrdnog an\u0111ela&#8220;, kako je NATO nazvao svoju akciju protiv  Savezne Republike Jugoslavije. Ubrzo, zatresla se cela zemlja.<\/font><\/p>\n<p><font size=\"-0\">Napad  je po\u010deo oko 20 \u010dasova, 24. marta, 1999. godine. Devetnaest zemalja  Alijanse, bez odobrenja SB UN, obru\u0161ilo se najpre na kasarne i  protivvazdu\u0161nu odbranu Vojske Jugoslavije. U Batajnici, Mladenovcu,  Pri\u0161tini.<\/font><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><font size=\"-0\">Tokom 78 dana i no\u0107i bombardovanja, u 30.000  vazdu\u0161nih naleta ispaljeno je 50.000 razornih projektila. Stradalo je  2.500 ljudi, 500 civila, a me\u0111u njima 79 dece. Ranjeno je 12.500  stanovnika. Te\u0161ko je razorena infrastruktura, privreda, \u0161kole,  zdravstveni centri, spomenici kulture, medijske ku\u0107e.<\/font><\/p>\n<p><font size=\"-0\">Onda\u0161nje  vlasti u Beogradu \u0161tetu su procenile na oko 100 milijardi dolara i  zatra\u017eile nadoknadu od \u010dlanica NATO. S druge strane, grupa srpskih  ekonomista izvagala je da je \u0161teta bila &#8211; 29,6 milijardi dolara (podatak  koji se uzima kao relevantan). Zanimljiva je i ra\u010dunica italijanskih  analiti\u010dara. Oni su upozorili: za te pare moglo je da se prehrani 79  miliona ljudi na planeti, gde vlada glad.<\/font><\/p>\n<div class=\"inlineImage_right\"><font size=\"-0\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.novosti.rs\/upload\/images\/2012\/\/03\/23n\/rep-bombardovanje-malaa.jpg\" border=\"0\" \/><\/font><\/div>\n<p><font size=\"-0\">Nema  grada i naselja koje NATO bombe nisu na\u010dele. Najvi\u0161e su stradali  Aleksinac, Surdulica, Kur\u0161umlija&#8230; Pod ru\u0161evinama su ostale \u010ditave  porodice. U Aleksincu, Mili\u0107i su stradali u jednom trenu. Otac Dragomir,  majka Dragica i njihova k\u0107erka Sne\u017eana. Pod bombama uga\u0161en je \u017eivot i  devetomese\u010dne Bojane To\u0161ovi\u0107 i njenog tate Bo\u017eine iz Merdara. U Novom  Pazaru stradali su, zajedno, Marko Simi\u0107 (2) i njegov tata Vladan.<\/font><\/p>\n<p><font size=\"-0\">U  Batajnici, ubijena je trogodi\u0161nja Milica Raki\u0107. U Vladi\u010dinom Hanu,  bomba je pogodila zagrljene maturante gimnazije, Milana Ignjatovi\u0107a i  Gordanu Nikoli\u0107. Na Varvarinskom mostu bomba je pogodila Sanju  Milenkovi\u0107 (15), devoj\u010dicu kojoj su profesori predvi\u0111ali briljantnu  karijeru matemati\u010dara.<\/font><\/p>\n<p><font size=\"-0\">Pod ru\u0161evinama  porodi\u010dne ku\u0107e u Ralji kod Sopota, zavr\u0161io se \u017eivot malih Pavlovi\u0107a,  Stefana i Dajane. Pod naletom bombi u istom \u010dasu, stradao je i njihov  tata Vladimir. U Murinu, u Crnoj Gori, dugo su otkopavali tela devoj\u010dica  iz Pri\u0161tine, koje su kod rodbine potra\u017eili spas &#8211; Julijane Brudar i  Olivere Maksimovi\u0107, sa kojima je stradao i njihov drug Miroslav  Kne\u017eevi\u0107.<\/font><\/p>\n<p><font size=\"-0\">U pam\u0107enju su jo\u0161 prizori  slomljenih novosadskih mostova. Spr\u017eenog voza u Grdeli\u010dkoj klisuri.  Uni\u0161tenog valjevskog &#8222;Kru\u0161ika&#8220;. \u010ca\u010danske &#8222;Slobode&#8220;. Ni\u0161ke pijace, na  kojoj je, u sedmom mesecu trudno\u0107e, ubijena Ljiljana Spasi\u0107, student  zavr\u0161ne godine medicine.<\/font><\/p>\n<p><font size=\"-0\">Neposredni povod  za bombardovanje SRJ bila je akcija srpske policije u Ra\u010dku, jednom od  najve\u0107ih upori\u0161ta takozvane OVK, 15. januara 1999. godine. Tada\u0161nji \u0161ef  Verifikacione komisije OEBS na Kosmetu, ameri\u010dki general, penzioner  Vilijem Voker, predstavio je ovu akciju javnosti kao &#8222;masakr&#8220; albanskih  civila. Toga dana i po\u010dela je, dotad, nezapam\u0107ena medijska kampanja.  Priprema za bombardovanje.<\/font><\/p>\n<div class=\"inlineImage_left\"><font size=\"-0\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.novosti.rs\/upload\/images\/2012\/\/03\/23n\/rep-bombardovanje-mala.jpg\" border=\"0\" \/><\/font><\/div>\n<p><font size=\"-0\">Ovaj  besomu\u010dni napad zav\u0161ren je 10. juna usvajanjem Rezolucije 1244 SB UN.  Dan ranije predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO, u Kumanovu su, pod  jednim \u0161atorom, potpisali Vojnotehni\u010dki sporazum, kojim je utana\u010deno  povla\u010denje na\u0161ih vojnih i policijskih snaga. I, ulazak u ju\u017enu srpsku  pokrajinu me\u0111unarodnih trupa &#8211; Kfora.<\/font><\/p>\n<p><font size=\"-0\">Multinacionalne  snage, u \u010dijem sastavu je bilo 37.200 vojnika, iz 36 zemalja, imale su  zadatak da obezbede mir za sve nacionalne zajednice na Kosmetu. A kako  su ga &#8222;obezbedile&#8220;, govori podatak da je od po\u010detka njihovog mandata sa  Kosova i Metohije proterano 280.000 Srba i drugih nealbanaca.  Kidnapovano &#8211; 1.500. U ju\u017enu srpsku pokrajinu u\u0161lo je, tada, 800.000  Albanaca. Od toga &#8211; tre\u0107ina koja na Kosmetu nikada nije \u017eivela. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/font><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><font size=\"-0\"><strong>HA\u0160KE PRESUDE<\/strong><\/font><\/p>\n<p><font size=\"-0\">Generali  Vojske Jugoslavije, najvi\u0161i oficiri srpske policije, kao i funkcioneri  tokom NATO bombardovanja, optu\u017eeni su i osu\u0111eni za zlo\u010dine na Kosovu i  Metohiji. Posle procesa u Hagu, gde im je su\u0111eno, najvi\u0161u kaznu dobio je  general Policije Vlastimir \u0110or\u0111evi\u0107 &#8211; 27 godina. Na 22 godine osu\u0111eni  su Nikola \u0160ainovi\u0107, Sreten Luki\u0107, Neboj\u0161a Pavkovi\u0107. Generale Vladimira  Lazarevi\u0107a i Dragoljuba Ojdani\u0107a Tribunal je osudio na po 15 godina.<\/font><\/p>\n<p><font size=\"-0\">Po  optu\u017enici za Kosovo u Hagu je su\u0111eno i Slobodanu Milo\u0161evi\u0107u, tada\u0161njem  predsedniku SRJ i Milanu Milutinovi\u0107u, predsedniku Srbije. Milio\u0161evi\u0107 je  preminuo pre izricanja presude, a Milutinovi\u0107 je oslobo\u0111en optu\u017enice.<\/font><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><font size=\"-0\"><strong>SAVETNICI, LOBISTI, BEZBEDNJACI<\/strong><\/font><\/p>\n<p><font size=\"-0\">Vilijem  D\u017eeferson Klinton, pod \u010dijom su se kapom vukli potezi akcije NATO,  danas je samo &#8222;pratilac&#8220; svoje \u017eene Hilari, dr\u017eavnog sekretara Amerike.  Albanci su mu se odu\u017eili ulicom i bilbordima. Tada\u0161nji dr\u017eavni sekretar  SAD Madlen Olbrajt tro\u0161i penzionerske dane. Generalni sekretar NATO u  vreme akcije na SRJ, Havijer Solana, do pre dve godine kreirao je  spoljnu politiku Evropske unije. Od tada ga malo ima u javnosti. Vesli  Klark, komandant Alijanse, kopredsedavaju\u0107i je lobisti\u010dke grupe za  etanol. D\u017eejmi \u0160ejn, portparol NATO, i danas je visoki funkcioner  zapadnih vojnih snaga, zadu\u017een za &#8222;bezbedonosne izazove&#8220;. Toni Bler je  izaslanik svoje zemlje za Bliski istok, a istovremeno savetnik vlada  Gvineje, Ruande, Liberije i Sijera Leonea. A Vilijem Voker, koji je sve  zakuvao, i dalje je omiljeni lik u Pri\u0161tini, gde su ga nedavno  odu\u0161evljeno do\u010dekali.<\/font><\/p>\n<p>\u00a0<span class=\"author\">M. M. &#8211; I. L.<\/span> |                 23. mart 2012<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u00a0Navr\u0161ilo se trinaest godina od NATO bombardovanja SR Jugoslavije. Tokom 78 dana bombardovanja stradalo 2.500 ljudi, \u0161teta oko 30 milijardi dolara<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/931"}],"collection":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=931"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/931\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=931"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=931"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=931"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}