{"id":94,"date":"2009-05-31T17:01:28","date_gmt":"2009-05-31T15:01:28","guid":{"rendered":"http:\/\/37.251.99.59:5000\/?p=94"},"modified":"2009-05-31T17:01:28","modified_gmt":"2009-05-31T15:01:28","slug":"200-godina-bitke-na-egru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/srcekrajine.org\/?p=94","title":{"rendered":"200 godina bitke na \u010cegru"},"content":{"rendered":"

\u00a0Dana 31. maja, na \u010cegru \u0107e biti odr\u017eana zvani\u010dna dr\u017eavna ceremonija i prigodan nau\u010dni i kulturno-umetni\u010dki program, povodom obele\u017eavanja ove \u010duvene istorijske bitke u ustani\u010dkom poku\u0161aju da se Ni\u0161 oslobodi turske vlasti jo\u0161 na po\u010detku devetnaestog veka, ta\u010dnije, 1809. godine.

31. maj upisan je kao jedan od najva\u017enijih datuma u kalendaru zna\u010dajnih nacionalnih godi\u0161njica u 2009. godini, a Gradu Ni\u0161u i Gradskoj op\u0161tini Pantelej, na \u010dijoj je teritoriji spomeni\u010dki kompleks \u010degarskim junacima, poverena je organizacija obele\u017eavanja ovog datuma sa ogromnom profesionalnom odgovorno\u0161\u0107u zbog posebnog digniteta \u010cegarske bitke kao istorijskog \u010dina iz najobilnije pro\u0161losti ovog grada i njegovih \u017eitelja kroz vekovna pokolenja. <\/p>\n

Mi Ni\u0161lije imamo posebnu odgovornost, ljudsku i gra\u0111ansku, da na dostojan na\u010din obele\u017eimo ovaj istorijski datum zbog stravi\u010dnog stradanja na\u0161ih predaka, koje je uklesano u \u0106ele kulu, koje se, ina\u010de, u svetskoj javnosti, ozna\u010dava kao najskuplji hram u istoriji civilizacije na putu svile jer je sagra\u0111en od ljudi (sli\u010dan je poznat samo u Japanu). Zato je predstoje\u0107a centralna proslava \u010cegarske bitke, za nas Ni\u0161lije pitanje \u010dasti ovog grada, zbog njegove pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti i stoga smo ovim povodom mobilisali \u010ditav grad, sve institucije i ustanove u kulturi koje prigodno, programski treba da odgovore ovom velikom izazovu zbog nas samih kao i zbog brojnih visokih zvanica i gostiju koji ovim povodom dolaze u Ni\u0161. <\/p>\n

\u010cegar<\/h1>\n

\"SpomenikPrvi spomenik na \u010cegru podigao je Milan Obrenovi\u0107 Oslobodilac 1878. godine. Obilaze\u0107i to istorijsko mesto, grupa nema\u010dkih i engleskih turista bila je 1924. impresionirana \u0106ele-kulom,. Svoje impresije su izneli ni\u0161kom vladici Dositeju, koji je kralju Aleksandru Kara\u0111or\u0111evi\u0107u predlo\u017eio podizanje ve\u0107eg i lep\u0161eg spomenika. Tako je i bilo, gradnja sada\u0161nje kule zavr\u0161ena je 1927. godine, a obimniji radovi na kuli i oko nje izvedeni su povodom 150. i 180. godi\u0161njice \u010cegarske bitke. <\/p>\n

Jedinstveni spomenik oslobodila\u010dkih ratova u Jugoslaviji. Nekada van naselja, pored Carigradskog druma, a sada na Bulevaru revolucije \u2013 u samom Ni\u0161u. \u0106ele kula je podignuta od lobanja izginulih Srba u bici na \u010cegru kod Ni\u0161a 31. maja 1809. godine. Izgra\u0111ena je ve\u0107 krajem leta iste godine, na inicijativu svirepog Hur\u0161id pa\u0161e, tada\u0161njeg zapovednika Ni\u0161a, kasnije velikog vezira. <\/p>\n

Bitka na \u010cegru 1809. godine je odlu\u010duju\u0107i sukob Srba sa Turcima u Prvom srpskom ustanku (1804-1813), od \u010dijeg ishoda je zavisila sudbina ustani\u010dke Srbije. Oslobo\u0111enje Ni\u0161a u ustani\u010dkim planovima nacionalno-oslobodila\u010dke politike, bio je najbitniji cilj obnove srpske dr\u017eave. I me\u0111unarodna politi\u010dka akcija ustani\u010dke Srbije. Tako Ruski izaslanik u Beogradu, tokom Prvog srpskog ustanka, Konstantin Rodofinikin, obave\u0161tavaju\u0107i carsku Rusiju 1808. godine, posebno nagla\u0161ava da u sastavu budu\u0107e Srbije „mora biti i Ni\u0161“. Isto tako, ruska vlada u pregovorima sa Napoleonom i Turcima, 1808. i 1809. godine, obavezno isti\u010de da u sastav Srbije mora u\u0107i i Ni\u0161. To, uostalom, i Kara\u0111or\u0111e, po\u010detkom 1809. godine, zahteva od Rusa koji pregovaraju sa Turcima. <\/p>\n

U takvom raspolo\u017eenju je, u prole\u0107e 1809. godine i zapo\u010dela srpska vojna operacija prema Ni\u0161u. Srpska ustani\u010dka vojska, sa oko 16.000 boraca, predvo\u0111ena glavnim zapovednikom Milojem Petrovi\u0107em, komandantima Hajduk Veljkom i Petrom Dobrnjcem i vojvodama Ilijom Barjaktarevi\u0107em, Pauljom Mateji\u0107em i Stevanom Sin\u0111eli\u0107em, pristigla je 27. aprila 1809. godine nadomak Ni\u0161a kod sela Kamenica, Donjeg i Gornjeg Matejevca. Za mesec dana boravka, srpski ratnici su ovde izgradili \u0161est utvr\u0111enih \u0161an\u010deva, \u010ditav sistem reduta, magacina i drugih fortifikacija. Dugo ustani\u010dko zadr\u017eavanje kraj Ni\u0161a koristilo je i Turcima da oja\u010daju svoje redove vojnicima iz Sofije, Jedrena, Pri\u0161tine, Leskovca i Vranja. <\/p>\n

Kona\u010dno, Turci su 31. maja 1809. godine napali najistureniji srpski logor, ukopan na uzvi\u0161enju \u010cegar, kojim je komandovao resavski vojvoda Stevan Sin\u0111eli\u0107. Boj se vodio \u010ditav dan. Turci su napadali u talasima. Poraz je prouzrokovan i sukobom me\u0111u srpskim stare\u0161inama, pa Stevan Sin\u0111eli\u0107 nije dobio adekvatnu pomo\u0107 iz susednih \u0161an\u010deva. To potvr\u0111uje i letopisac, zapisav\u0161i na margini crkvene knjige „Pentikostar“: „Na \u010cegar srpska vojska poginu; stare\u0161ine se skara\u0161e i vojsku izdado\u0161e“. Sin\u0111eli\u0107 je tada izveo herojski podvig: pucanjem u barutanu digao je u vazduh \u010ditav \u0161anac, uni\u0161tiv\u0161i i sebe i brojne Turke. <\/p>\n

Na \u010cegru je izginulo oko 3.000 Srba. Od njihovih glava su na\u010dinili \u0106ele kulu. Zabele\u017eeno je kazivanje nekog „haxije Srbina iz Ni\u0161a“ o na\u010dinu skupljanja i pripremanja lobanja za gradnju \u0106ele kule. Ni\u0161ki pa\u0161a je, odmah posle \u010cegarske bitke, „davao za svaku srpsku glavu po 25 fro\u0161a, pa zapovedio \u0107ur\u010dijama da ih oderu, te ih odrane slao da se uzidaju u kulu, a ko\u017ee njihove dao \u0161taviti i potom napunjene pamukom poslao u Carigrad“.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0Dana 31. maja, na \u010cegru \u0107e biti odr\u017eana zvani\u010dna dr\u017eavna ceremonija i prigodan nau\u010dni i kulturno-umetni\u010dki program, povodom obele\u017eavanja ove \u010duvene istorijske bitke u ustani\u010dkom poku\u0161aju da se Ni\u0161 oslobodi turske vlasti jo\u0161 na po\u010detku devetnaestog veka, ta\u010dnije, 1809. godine.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/94"}],"collection":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=94"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/94\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=94"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=94"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/srcekrajine.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=94"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}